Žabljak
Umjereno oblačno
4.7 °C
Pljevlja
Oblačno
2.2 °C
Herceg Novi
Pretežno vedro
12.8 °C
Nikšić
Pretežno vedro
8.1 °C
Cetinje
Vedro
8.7 °C
Bar
Pretežno vedro
16.3 °C
Podgorica
Malo oblačno
12.0 °C
Ulcinj
Pretežno vedro
13.0 °C
Kolašin
Pretežno vedro
4.7 °C

Društvo

Objavila: M.L.B. [ PR Centar ]

AMANET 04. 06. 2018. 13:53   >>  13:43 81

AMANET

Zakonom vratiti manastire i crkve državi

Crnogorski manastiri, crkve i ostala kulturna dobra treba da budu vraćeni na upravljanje državi, a samo revizijom svih upisa i donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti može biti riješeno pitanje vlasništva nad kulturnom baštinom, ocijenjeno je iz Savjeta Građanske peticije Amanet.

Predsjednica Savjeta Građanske peticije Amanet, Ana Vukotić, kazala je, na pres konferenciji, da je cilj te organizacije da se Nacrt Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je, kako je pojasnila, u osnovi urađen 2015. godine i koji je podržala Venecijanska komisija, što prije iz Vladine nađe u skupštinskoj proceduri.

„Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica donijet je 1977. godine i krajnje je vrijeme da ode u istoriju. S obzirom na to da je Nacrt Zakona o slobodi vjeroispovijesti ponovo aktuelizovan i prema našim saznanjima o njemu će se ponovo izjašnjavati Venecijanska komisija, očekujemo da će Vlada Crne Gore, po dobijanju njihovog mišljenja, u najhitnijem roku staviti u proceduru ovaj Zakon“, poručila je Vukotić u PR Centru.

Ona je ocijenila da bi bilo krajnje neodgovorno i nedržavnički da, kako je rekla, stotinu godina od 1918. država koja treba da postane članica Evropske unije (EU) nema uređeno sistemsko pravno pitanje koje, kako je pojasnila, ulazi u korpus ljudskih prava i sloboda, a to je sloboda na pravo vjeroispovijesti.

„Za slučaj da se to ne dogodi, mi ćemo na bazi dovoljnog broja potpisa i člana 93, stav 2 Ustava Crne Gore iskoristiti pravo da procesuiramo tekst Zakona prema parlamentu i svim poslaničkim klubovima i omogućiti da se ovo zakonsko rješenje, najkasnije u jesenjem zasijedanju nađe u skupštinskoj proceduri“, pojasnila je Vukotić.

Ona je istakla da su crnogorske manastire i crkve gradili Crnogorci i plemenici, a kasnije, kako je rekla, građani Crne Gore.

„Oni pripadaju državi, odnosno svima nama, a ne pojedincima koji preko naše baštine i kulturnih dobara narušavaju međunacionalni, međureligijski i međudruštveni sklad u Crnoj Gori“, kazala je Vukotić.

Moderna Crna Gora je, kako je navela, građena na Ustavu i nijedan pojedinac se, kako smatra, ne može oglušiti o zakon i država mora krenuti u rješavanje ovoga pitanja „ukoliko dugoročno i jednom za svagda misli očuvati sklad među svojim građanima“.

„Dvije trećine kulturnog blaga Crne Gore je, prema zvaničnom popisu Uprave za kulturna dobra vlasništvo susjedne države Srbije, tj. Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja ovdje nije registrovana, već u Srbiji. Kulturna baština Crne Gore ne može biti ničije privatno vasništvo, a pogotovo ne može biti vlasništvo Crkve tuđe države“, smatra Vukotić.

Zahtjevi peticije su, kako je rekla, postavljeni realno i podrazumijevaju da se kulturna baština vrati na upravljanje državi.

„Samo revizijom svih upisa i donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, država može da riješi pitanje vlasništva nad kulturnom baštinom“, ocijenila je Vukotić.

Inicijativa nije politička

Inicijativa, kako je pojasnila, nije politička i nema za cilj da rješava crkvena pitanja i odnose između SPC i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC).

„Ovo nije borba da vlasništvo iz SPC pređe u vlasništvo CPC. Ovo je borba da naša kulturna dobra postanu vlasništvo države“, objasnila je Vukotić.

Ona je kazala da su Amanet podržali građani svih vjera u Crnoj Gori.

„Peticija je ujedinila sve dobromisleće ljude, bez obzira na nacionalno opredjeljenje. Ujedinila je sve kojima je Crna Gora na srcu, njena multikulturalnost, multikonfesionalnost, u zahtjevu da živimo u svojoj kući dostojanstveno“, rekla je Vukotić.

Ona je rekla da je do sada prikupljeno 6.860 potpisa građana, koji traže poništenje upisa Srpske pravoslavne crkve kao vlasnika crnogorskih manastira, crkava i ostalih kulturnih dobara i njihovo vraćanje u vlasništvo crnogorskoj državi.

„S obzirom da su potpisi iz dijaspore stigli tek sada, sa još jednim brojem potpisa sa terena, vjerujemo da će taj broj preći 7,3 hiljade. Nećemo predavati potpise dok u preciznoj pravnoj konsulataciji sa predsjednikom Skupštine i sa pravnim tim, koji radi na ovome, ne dođemo do jednog preciznog dokumenta u kojem neće biti nijedne dileme da ovu Peticiju možemo da realizujemo do kraja“, objasnila je Vukotić.

Komentari 81

ostavi komentar
Vidi još

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo