- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
28. 07. 2013. 16:04 >> 16:03 2
137. GODINA
Obilježena godišnjica bitke na Vučjem dolu
Državnom himnom i polaganjem cvijeća na spomenik junacima bitke na Vučjem dolu, potomci su pokazali da ne zaboravljaju slavu njihovog oružja, kojim je na današnji dan prije 137 godina utrt put nezavisnosti Crne Gore na Berlinskom kongresu.
Vučji do je zaravan oko 6 km istočno od Bileće. U crnogorsko-turskom ratu 1876-78, crnogorski Sjeverni odred jačine 17 crnogorskih i 11 hercegovačkih bataljona i 4 topa, poslije neuspjeha na Bišini, povukao se iz rejona Nevesinju i prikupio 27. jula uveče u selu Vrbici s predstražama između Vučjeg dola i Bileće. Toga dana knjaz Nikola je rasporedio sve snage u 4 brigade, a rezervu od 6 bataljona zadržao pod svojom neposrednom komandom.
Turske snage (24 bataljona i 12 topova) pod Muhtar-pašom nastupile su za Sjevernim odredom i stigle u Bileću 27. jula 1876.
Turci su 28 jula sa 16 bataljona i 12 topova krenuli pravcem Bileća - Vučji do – Ubli; u prethodnici su se nalazila 4 bataljona i 2 topa pod Selim-pašom; za njima su nastupali 5 bataljona i 3 topa pod Osman-pašom, sa zadatkom da prije Vučjeg dola skrenu ka Golom brdu (kota 1049) i Vardaru (kota 1129) radi zaštite lijevog boka glavnine; glavnina jačine 9 bataljona i 7 topova nastupala je pod neposrednom komandom Muhtar-paše, a ispred nje bašibozuk (oko 1000 ljudi).
Crnogorsko-hercegovačke predstraže izložene djejstvu artiljerijske vatre povukle su se na Kokot (kota 1249), Kovčeg (kota 1216) i Golo brdo (kota 1049 i kota 1073). Brigade iz logora u selu Vrbici krenule su ka položajima Vardar - Kovčeg i izbile kolonom na desno krilo pod serdarom Jolem Piletićem, na centar pod serdarom Bajom Boškovićem i na lijevo krilo pod vojvodom Petrom Vukotićem, za njim vojvoda Peko Pavlović, a knjaz Nikola sa 6 bataljona na Kokot (kota 1249). U međuvremenu, turska prethodnica se pod vatrom crnogorsko-hercegovačkih predstraža razvila u strijeljački stroj, zauzela Kovčeg (kota 1216) i produžila prema Kokotu, a snage pod Osman-pašom su preko Radmilovića Dubrave (deo sela Baljaka) produžile pokret prema Vardaru (kota 1129).
Za to vrijeme Sjeverni odred izbio je na položaje Vardar i Kokot i kad su se Turci približili na 1000-1500 m krenuo im u susret. Mada bez podrške artiljerije, koja je bila upućena u Uble, lijevo krilo Severnog odreda je u snažnom naletu razbilo bašibozuk koji je u bjekstvu u prolazu, kroz redove nizama, načeo njihov moral. Sjeverni odred je zauzeo na juriš Kovčeg (kota 1216), likvidirao tursku artiljerijsku posadu i zaplijenio topove; tu je poginuo Selim-paša; desno krilo Sjevernog odreda razbilo je, za to vrijeme, kolonu pod Osman-pašom, zaplijenilo topove, zarobilo cijeli bataljon Turaka i Osman-pašu. Muhtar-paša uspio je da razvije za borbu samo dio glavnine, koju su odmah napali već razvijeni crnogorski bataljoni i natjerali je da većim dijelom baci oružje i u panici pobjegne prema Bileći.
Razbijene turske snage gonio je Severni odred do utvrđenja u Bileći iz kojeg je Muhtar-paša, sjutradan, odstupio prema Trebinju.
U bici su Turci imali 4000 poginulih i ranjenih; među poginulim sem Selim-paše nalazila su se 3 miralaja (pukovnika), 3 potpukovnika i 168 nižih oficira; zaplijenjeno je oko 3000 pušaka, 21 zastava, i dr.
Sjeverni odred imao je 70 poginulih i 118 ranjenih.
Izvor: Vikipedija
Коментари2
Остави коментар