[ Izvor: PR Centar, Objavio: I. P. ]

OD MALIH NOGU

Roditelji da uče djecu saobraćajnoj kulturi

Djeca od malih nogu nemaju dobar i kvalitetan primjer kako da učestvuju bezbjedno u saobraćaju, zbog čega bi roditelji od najranijeg uzrasta trebalo da ih edukuju o saobraćajnoj kulturi, ocijenila je izvršna direktorica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović.

Ona je kazala da nije sigurna da se "kao roditelji i kao društvo možemo pohvaliti da u dovoljnoj mjeri vodimo računa o bezbjednosti djece u saobraćaju".

Mihailović je kazala da nije u najboljojoj mjeri riješena situacija sa prilazima školama, jer postoji problem, kako je navela, ne samo parkinga, "nego i momenat kada djeca ne mogu da adekvatno priđu školi zbog velikih gužvi".

"U poslednje vrijeme se počelo malo više o tome pričati i radi se sa djecom mnogo više nego što je to ranije bio slučaj, ali je nažalost poznato da djeca od malih nogu nemaju dobar i kvalitetan primjer kako da učestvuju bezbjedno u saobraćaju, da budu obazrivija i da znaju šta je važno da bi bili što bezbijedniji", istakla je Mihailović.

Prema njenim riječima, više puta je pričano o tome da djeca u najmlađim godinama nisu dobro naučena kako da se prevoze u automobilu i da im se veže pojas, a da to ne poštuju često ni, kako je navela, odrasli.

"To je nešto što je poznato, ali na čemu se sporo radi. Imamo akcije koje se dešavaju kada počinje školska godina, pa se Uprava policije uključuje više nego inače, ili postoje posebne akcije koje se tiču pojaseva ili prelaska pješačkih prelaza, ali to su kratke akcije koje se završe nakon mjesec i nisam sigurna da donose neke bolje rezultate, a sa druge strane, prethodnih mjeseci se o tome mnogo manje vodi računa“, navela je Mihailović.

Ona je kazala da je Udruženju Roditelji pristiglo dosta žalbi prethodnih godina kad su u pitanju prilazi školama.

"Posebno u Podgorici, posebno ispred škola koje su prebukirane da nema dovoljno parking mjesta da bi roditelji mogli da parkiraju i da ostave djecu. Opet, to se dešava i zbog drugog problema zašto ih dovode kolima. Najčešće zbog toga što ne žive u blizini škola, a sa druge strane, bilo je i problema sa neadekvatnim prilazima školama. Ali su se ti problemi rješavali u jednoj mjeri“, navela je Mihailović.

Saobraćajni inženjer i dugogodišnji instruktor vožnje, Svetislav Konstantinović, rekao je da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja od 2012/2014. godine regulisano da, kad se govori o odgovornosti, vaspitanju i edukaciji u saobraćaju, najodgovornija je porodica, kao, kako je naveo, ključni faktor.

On je rekao da su organi državne uprave za prosvjetu i lokalna samouprava među ključnim faktorima koji, takođe, doprinose odgovornosti, vaspitanju i edukaciji u saobraćaju.

Konstantinović je rekao da, vozači u auto školama, dobijaju osnovnu poruku šta znači zona škole, usporeni saobraćaj, određena signalizacija u smislu približavanja školi i koje su njihove obaveze.

„Dakle, vozači su upoznati da se moraju kretati ograničenom brzinom, da moraju usporiti, da percepcija i periferni vid budu usmjereni na sve draži koje su neposredno u toj školi, i da na taj način pojačaju bezbjednost. Vozači moraju dobro da poznaju pravila, pogotovo ako ulaze u prostor osnovne škole“, istakao je Konstantinović.

On je pojasnio da su na znaku „Zona škole“, koji bi trebalo da se nalazi u neposrednoj blizini škole, djeca u pokretu sa torbom.

„To znači da su, nailazeći na ovaj saobraćajni znak obavještenja, vozači obavezni da smanje brzinu, po potrebi ako su u percepciji da djeca grupno pretrčavaju ili prelaze ulicu, zaustave svoje vozilo, propuste djecu, imaju strpljenje, a ne zbog toga što kasnimo na posao ili smo kasno krenuli pa hoćemo da stignemo na vrijeme, ubrzavamo, sviramo i stvaramo tenziju i neprijatnost djeci“, rekao je Konstantinović.

Govoreći o saobraćajnoj signalizaciji u blizini škola i da li je na adekvatan način riješena, Konstantinović je rekao da nije u dilemi da nije riješena.

„Lokalna samouprava je dala svoj doprinos, možda ne u punom kapacitetu, ali je dala doprinos kroz Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj, u smislu horizontalne signalizacije i obilježavanja pješačkih prelaza, ispisa na kolovozu škola, nešto malo i saobraćajnih znakova u smislu pješačkih prelaza, svjetlosne signalizacije, ali ona nije sistematizovana“, naveo je Kontantinović.