Objavila: M.L.B.

ASK SAOPŠTIO

"Potvrđeno da je Ćalović Marković u sukobu interesa"

Postupajući po presudi Upravnog suda u odnosu na Odluku Agencije za sprječavanje korupcije o sukobu interesa bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković, još jednom je potpuno jasno potvrđeno postojanje sukoba interesa i kršenje Zakona o sprječavanju korupcije od strane Ćalović Marković u periodu dok je obavljala tu javnu funkciju, saopšteno je iz ASK-a.

Kako navode, na osnovu sprovedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na bivšu članicu Savjeta ASK, potvrđeno je da je u periodu obavljanja javne funkcije u Savjetu ASK, javna funkcionerka Vanja Ćalović Marković nije tu funkciju obavljala u javnom interesu, već isključivo u interesu realizacije svojih privatnih biznis planova, što je u suprotnosti sa članovima 7 i 8 Zakona o sprječavanju korupcije.

“Na taj način ostvarila je prihode po više osnova i značajno uvećala svoja primanja, a istovremeno primala nadoknadu od Agencije u kojoj je imala upravljačka prava, a što je provjereno i utvrđeno kod nadležnih državnih organa, pa je u 2016. i u 2017. ostvarila ukupne neto prihode od oko 54.500 eura, a koji su u Odluci Agencije pojedinačno precizirani”, saopšteno je iz ASK-a.

ASK poručuje i da je kao javni funkcioner i članica Savjeta ASK Ćalović – Marković sklopila Ugovor sa Delegacijom EU u Crnoj Gori i obavezala se da će podnositi prijave Agenciji protiv javnih institucija u vezi izbornog procesa za čiji nadzor je nadležna Agencija, a da će za te aktivnosti NVO MANS dobiti 149.000 eura, a što je takođe uticalo na povećanje njenih prihoda.

Kažu i da Ćalović – Marković o tome nije obavijestila ostale članove Savjeta ASK, niti tražila Mišljenje Agencije o postojanju sukoba interesa, čime je prekršila Zakon o sprječavanju korupcije.

“Svih 2.346 prijava podnešenih Agenciji tokom izbornog procesa 2016. godine bile su neosnovane, neargumentovane i podnešene u cilju ostvarivanja lične dobiti i fiktivnog pravdanja dobijenih sredstava donatorima, a ne u cilju eventualnog poboljšanja rada Agecnije ili ukazivanja na neregularnosti u izbornom procesu. Podnošenje prijava imalo je za cilj i opstrukciju rada Agencije u kojoj je Ćalović Marković imala upravljačka prava, a sve zbog realizacije privatnih interesa”, poručuju iz ASK-a.

Ta institucija je poručila i da je za vrijema rada u Savjetu Agencije Vanja Ćalović Marković pokušavala da izdejstvuje poseban status za sebe i svoju NVO, “ne uvažavajući odredbe zakona koje se tiču obaveza, ograničenja i zabrana javnim funkcionerima za vrijeme obavljanja javne funkcije”.

“Takođe, jedan od ciljeva bivše članice Savjeta ASK je bio da se u javnosti predstavi da izborni proces 2016. godine prati veliki broj neregularnosti i da Agencija nije u mogućnosti da realizuje zakonom definisane obaveze, pa je i to bio jedan od razloga podnošenja više hiljada prijava koje su i od strane Upravnog suda odbijene kao neosnovane i neargumentovane”, poručuje ASK.

Tokom vršenja javne funkcije, bivša članica Savjeta ASK Vanja Ćalović Marković je sklapala ugovore i anekse Ugovora sama sa sobom (zaposleni - poslodavac), o uvećanju zarade isključivo na osnovu zaključenog granta sa Delegacijom EU u Crnoj Gori.

“Takve kopirane i u većini slučajeva nezavedene ugovore Agencija će dostaviti nadležnim inspekcijskim službama i po potrebi drugim nadležnim organima radi utvrđivanja njihove validnosti”, poručuje ASK.

Agencija podsjeća da je zbog nepoštovanja odredbi zakona, više od 180 javnih funkcionera dalo ostavke ili razriješeno od organa vlasti nakon Odluka i Mišljenja koje je Agencija donijela od početka svog rada. Među tim javnim funkcionerima je bilo i ministara, pomoćnika ministara, odbornika, direktora i članova organa upravljanja ustanova i javnih preduzeća...

“S tim u vezi, Agencija naglašava da predstavnici NVO, kada se prihvate javne funkcije u državnim organima i službama, neće i ne mogu biti izuzeti od primjene zakona koji su u nadležnosti Agencije. Za Agenciju je bitno da je ovako neselektivna primjena zakona doprinijela povjerenju građana u rad ovog organa, koje je prema istraživanjima javnog mjenja na kraju 2017. iznosilo 68,4 odsto, u odnosu na 65,4 odsto u 2016. godini, što pokazuje kvalitet i efikasnost rada ove institucije”, poručuju iz ASK-a.