Objavila: M.M [ PR centar ]

PURIŠIĆ PORUČIO

Duže da radimo za veće penzije

Ukoliko ne bude usvojen prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) sindikalne centrale pokrenuće peticiju za raspisivanje referenduma. Ako tu inicijativu ne podrži parlament, sindikalne organizacije najavljuju i proteste ili generalni štrajk saopšteno je na Javnoj raspravi. Ministar rada i socijalnog staranja saopštio je da je intencija Vlade da poveća stopu aktivnosti stanovništva, koja je, kaže, niža od prosjeka EU. Duži rad da bi i penzija bila veća, pojasnio je Purišić.

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković, kazao je da, u radu Radne grupe za izradu Nacrta izmjena i dopuna Zakona PIO, nisu uvaženi predlozi i sugestije predstavnika sindikata.

„Da li je normalno da u Crnoj Gori, gdje imamo desetine hiljada nezaposlenih mladih ljudi, ne otvaramo nova radna mjesta i ne omogućavamo dostojanstven odlazak u penziju? Mi tražimo da ta granica bude 65 godina za muškarce, a 62 za žene. Neodrživo je da osobe rade sa 67 godina, posebno kod poslova sa beneficiranim stažom“, ocijenio je Keković.

Prema njegovim riječima, oko dvije trećine stanovnika u Crnoj Gori prima penziju do 300 eura.

„Poreska uprava ima podatke o tome za koliko lica je u toku godine uplaćen doprinos. Ako je MONSTAT rekao da je u toku godine radilo 175 hiljada lica, a Poreska uprava nam je dala podatak od 125 hiljada lica, znači da za 50 hiljada legalno zaposlenih lica nisu uplaćeni doprinosi“, naveo je Keković.

On je poručio da je krajnji trenutak da se počnu oslobađati radna mjesta i da se vrati starosna granica, kako bi se penzioni sistem učinio održivim i pravednim.

„Ukoliko ne naiđemo na razumijevanja predlagača ovog Nacrta, što je očekivano, pokrenućemo peticije za potpisivanje predloga za raspisivanje državnog referenduma, na kome bi se građani izjasnili“, pojasnio je Keković.

Prema njegovim riječima, ukoliko Skupština odluči da ne potpiše odluku o referendumu, sindikalne centrale su odlučne da krenu u proteste ili generalni štrajk.

„U ovom trenutku smo bliži generalnom štrajku, zato što zakon o štajku daje pravo da svaki zaposleni u Crnoj Gori ima pravo da se pridruži štrajku, bez posljedica, a nije obavezan da dolazi na posao u vrijeme štrajka“, pojasnio je Keković.

Ministar rada i socialnog staranja, Kemal Purišić, najavio je da će se produžiti rok za javnu raspravu o zakonu do 19. septembra, kao i da će biti održan sastanak u centralama oba reprezentativna sindikata.

Purišić je kazao da se, u proces izrade Zakona, mora uključiti i faza konsultacije sa Evropskom komisijom, ali da, kako je pojasnio, postoji mogućnost izmjene teksta tog akta sve dok se ne završi proces konsultacija.

„Sve dok traje taj poces, postoji mogućnost da se nešto promijeni. Vlada Crne Gore je predvidjela da se ovaj Zakon donese do kraja tekuće godine, i odredila njegove ciljeve, a to je da se poveća održivost penzionog fonda, da se poveća pravednost penzionog sistema kao takvog, kao i da se popravi adekvatnost penzija“, poručio je Purišić.

Intencija Vlade je, kako je ocijenio, da se poveća stopa aktivnosti stanovništva, koja je niža od prosjeka Evropske unije.

„To znači da se malo duže radi, kako bi penzija mogla da bude veća, kao i da se spriječi rano napuštanje tržišta“, pojasnio je Purišić.

Generalni direktor Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu, Jovo Pajović, podsjetio je da je Nacrt o zakonu PIO dat na javnu raspravu 23. jula, uz detaljno obrazloženje i ciljeve.

„U izradi Nacrta pošli smo od strateških dokumenata, u kojima su zacrtani ciljevi kojih smo se pridržavali, a u skladu sa njima, predviđene su četiri osnovne zakonske mjere“, pojasnio je Pajović.

Prema njegovim riječima, prve tri zakonske mjere imaju za cilj stabilnost, održivost i pravednost penzijskog sistema, a jedna je, kako je kazao, usmjerena ka adekvatnom uvećanju penzijskih naknada.

„Prve tri mjere odnose se na postepeno ukidanje svih posebnih uslova penzionisanja, do 31. decembra 2020. godine. Od 1. januara 2021. godine, svi osiguranici će pod istim uslovima ostvarivati pravo na starosnu penziju“, ocijenio je Pajović.

Za ispunjenje uslova za sticanje prava na penziju, kako je kazao, uzima se u obzir staž osiguranja, dok će se, kako je pojasnio, za određivanje visine penzije uzimati u obzir i penzijski staž.

„Za prijevremenu penziju od 62 godine života, potrebno je 15 godina staža osiguranja. Za starosnu penziju od 67 godina, koja će biti tek kada istekne prelazni period u Crnoj Gori, a to je 2041. godine za ženu, a 2025. godine za muškarca, uslov je takođe 15 godina staža osiguranja“, naveo je Pajović.

Izmjenama Zakona se, kako je pojasnio, predviđaju uslovi starosne granice za ostvarenje starosne penzije, uz 40 godina staža osiguranja.

„Ta starosna granica će biti u prvoj godini primjene Zakona, a to je 2019. godina, 61. godinu života, sljedeće godine 62, a 2023. godine ona će doći na 65 godina i 40 godina staža osiguranja, s tim što se ta granica smanjuje za lica koja rade na beneficiranim radnim mjestima, srazmjerno vremenu provedenom na radu“, precizirao je Pajović.

Generalni sekretar SSCG, Duško Zarubica, kazao je da Zakon o PIO predstavlja sistemski zakon, koji se tiče svih sadašnjih i budućih penzionera, kao i svih građana Crne Gore.

On je podsjetio da su predstavnici obje sindikalne centrale, koji su učestvovali u radu Radne grupe za izradu Nacrta izmjena i dopuna Zakona PIO, bili protiv predloženih rješenja.

„Sindikat je tražio da 40 godina staža osiguranja ostane kao jedini uslov za odlazak u starosnu penziju, odnosno da se ne proširuje sa kumulativnim uslovom 65 godina života“, poručio je Zarubica.

On je naveo da se uslovi rada u Crnoj Gori ne mogu porediti sa evropskim standardima, a da je stopa nezaposlenosti i dalje visoka.

„Pred toga, poslodavci traže produktivnost, a normalno je da ne može jednako biti produktivan zaposleni sa preko 60 godina, kao mlađi zaposleni“, pojasnio je Zarubica.

Kako je kazao, jedan od predloga sindikata je da osnovicu za obračun penzije čini prosjek zarada, odnosno, kako je naveo, osnovica osiguranja ostvarenih u 20 najpovoljnijih godina.

„Zalažemo se da najniža penzija ne može biti manja od 80 odsto minimalne zarade, što znači da starosna penzija ostvarena na osnovu 40 godina staža osiguranja ne može biti manja od 55 odsto prosječne zarade“, ocijenio je Zarubica.

Sindikalne centrale se, kako je rekao, zalažu da zaposleni, koji rade na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, omogući prijevremeno penzionisanje pod posebnim uslovima.

„Dvije sindikalne centrale su predvidjele, ukoliko naiđemo na zid, da ćemo se boriti svim sredstvima da ostvarimo naša prava, jer su svi argumenti na našoj strani. Pozivamo sve građane i čitavu javnost na jedinstvo, kako bi zajedno ispratili akciju sindikata“, poručio je Zarubica.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija, Nina Vujošević, kazala je da su reforme Zakona PIO važne za stabilnost i održivost javnih finansija, ekonomskog rasta, kao i, kako je dodala, za sprovođenje procesa fiskalne konsolidacije u Crnoj Gori.

„Očekujemo da će reforme doprinijeti većoj adekvatnosti kod obračuna penzija, povećanju stope aktivnosti na tržištu rada, sprječavanju prijevremenog napuštanja tržišta rada, kao i smanjenju deficita fonda PIO“, ocijenila je Vujošević.

Predsjednica Unije poslodavaca Crne Gore, Svetlana Vuksanović, poručila je da se, u cilju što kvalitetnijeg zakonskog rješenja, mora sagledati realno stanje u ekonomiji i društvu.

„Kroz dijalog i razmjenu mišljenja moramo doći do što kvalitetnijeg zakonskog rješenja, poštujući argumentovanost prijedloga sa svih strana“, kazala je Vuksanović.

Član Izvršnog odbora Sindikata lučkih radnika Luka Bar, Nedžad Pinčić, kazao je da je svaka reforma Zakona PIO u Crnoj Gori išla na štetu radnika.

„Poslodavci ne uplaćuju svojim zaposlenima penzijsko. Ušteda nije kod radnika koji prima platu od 400 eura, već kod direktora koji imaju po šest hiljada eura“, ocijenio je Pinčić.

Predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije, Momir Joksimović, poručio je da su prihvatljivi zahtjevi sindikata, ali da bi iznos za obračun penzije od 20 godina, trebalo smanjiti na 15 godina.

„Imamo najlošiju situaciju sa zakonom PIO u Evropi. Najveća nepravda i diskriminacija je urađena u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja“, ocijenio je Joksimović.

Predsjednik Sindikata ZIKS-a i sekretar uprave i pravosuđa, Predrag Spasojević, kazao je da je situacija u Radnoj grupi bila ponižavajuća za predstavnike sindikata, zbog toga što, kako je pojasnio, nijedan njihov prijedlog nije bio uvažen.

„ Svaki četvrti građanin neće dočekati penziju, ukoliko se usvoje ove reforme. Podržavamo sve aktivnosti saveza sindikata, i uključićemo se maksimalno u organzaciju generalnog štrajka“, poručio je Spasojević.