Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Mina ]

15. 09. 2018. 19:23   >>  19:04

BAKOVIĆ TVRDI

Državni organi zanemaruju mišljenje ombudsmana

Problem za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori nijesu zakoni, već njihova neadekvatna primjena, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, navodeći da pojedini državni organi zanemaruju mišljenje ombudsmana.

Baković je agenciji MINA kazao da je bilo i boljih perioda kada je u pitanju izvršavanje preporuka Zaštitnika.

Kako je naveo, njihov godišnji izvještaj o radu sadrži veoma preciznu i iscrpnu listu onih koji nijesu izvršili preporuku, bilo da je ona individualna ili sistemska.

Prema riječima Bakovića, u Savjetu Evrope i Evropskoj uniji (EU) registrovan je trend koji ukazuje na potrebu jačanja ovlašćenja Zaštitnika, u smislu većih prava u zahtijevanju implementacije svojih preporuka.

»Ne mislimo da je to jedini put, ali insistiramo na činjenici da je Ombudsman ustavna i zakonska kategorija i institucija ustanovljena da štiti ljudska prava i slobode“, kazao je Baković.

Zato, kako je naveo, zabrinjava trend po kome pojedini državni organi zanemaruju mišljenje ombudsmana i daju svoj sud o tome da li su oni sami izvršili povredu ili ne.

Baković smatra da bi svako trebalo da ponese svoj teret odgovornosti i drži se strogo onoga zbog čega postoji u sistemu javne vlasti.

On je rekao da su u posljednje vrijeme zapazili nekoliko važnih primjera razumijevanja uloge Ombudsmana i praktično promptne rekacije institucija.

„Zato ćemo u narednom periodu više isticati i te pozitivne primjere iz prakse, kao što su Željeznička infrastruktura Crne Gore, Menadžment Opštine Berane, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Klinički centar Crne Gore (KCCG)«, naveo je Baković.

Na pitanje u kojoj je mjeri zakonodavstvo Crne Gore , kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, usklađeno sa pravom EU, on je rekao da usaglašenost crnogorskog zakonodavstva sa pravom EU u suštini omogućena i da se pravo harmonizuje.

„Zakonodavstvo EU mijenja se često. Činjenica je da svaki zakonodavni projekat Crne Gore, u ovoj fazi pristupanja EU, podrazumijeva filter koji čini mišljenje eksperata EU i da bez toga zakon i ne ide u završnu proceduru“, kazao je Baković.

Govoreći o oblastima u kojima se bilježi napredak u poštovanju ljudskih prava, on je izdvojio zakonodavstvo, navodeći da je u velikoj mjeri usaglašeno sa standardima i principima međunarodnih tijela i njihovom praksom.

„Zakoni nijesu problem za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, već njihova adekvatna primjena“, istakao je Baković.

Kako je kazao, u nekim slučajevima čini se da se od Crne Gore traži i više nego što je predviđeno pravom EU i što je objektivno sami zahtjev harmonizacije na polju ljudskih prava.

„Mi u instituciji Ombudsmana ne nalazimo da je to loše, ukoliko postoji društvena podloga za primjenu zakona i standarda, jer je to zapravo interes građana Crne Gore“, rekao je Baković.

Na pitanje u kojoj mjeri se u državi primjenjuju odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i uopšte zakoni pravne tekovine EU, Baković je kazao da su u Instituciji dužni da neposredno primjenjuju praksu Konvencije i da ih na to obavezuju Ustav i zakoni.

»Kada su u pitanju drugi organi, a shodno primjerima do kojih smo došli kroz rad, smatramo da se po tom pitanju sada ističu Ustavni sud i redovni sudovi, dok je Konvencija znatno manje zastupljena u državnoj i lokalnoj upravi«, rekao je Baković.

Takav trend je, kako je naveo, manje više prisutan u svim državama članicama Savjeta Evrope.

Baković smatra da je mnogo veći problem primjena prava EU, i da se na tome mora znatno više poraditi.

On je podsjetio da se Crna Gora sporazumom o asocijaciji i stabilizaciji obavezala da harmonizuje pravo sa propisima EU, i da ista obaveza postoji i kada sudovi primjenjuju pravo.

»Pogrešan je zaključak da nas cjelokupno pravo EU obavezuje tek kad pristupimo Uniji. U nekim pitanjima to je tačno, ali u brojnim područjima stvarne nadležnosti ta obaveza se mora poštovati i sada. Što se tiče institucije Zaštitnika, mi to uveliko radimo i primjenjujemo u našim mišljenjima«, kazao je Baković.

Konvencijsko pravo je, kako je rekao, našlo svoj izraz u praksi državnih institucija, ali to nije slučaj sa svim Konvencijskim pravima, pa se čini da je Crna Goranajdalje otišla kada je u pitanju sloboda izražavanja i balans u odnosu na prava privatnosti, pravo na pravično suđenje (naročito pravo na suđenje u razumnom roku), sloboda udruživanja i okupljanja.

»U drugim područjima još uvijek lutamo, tražeći standarde, a primjer su tortura, pravo na mirno uživanje imovine, diskriminacija. Kada je u pitanju diskriminacija posebno skrećemo pažnju na bitan kvalitativni pomak u odlukama i obrazloženjima Vrhovnog suda Crne Gore, naročito kada se porede sa ranijim periodom implementacije Konvencije u crnogorski pravni poredak«, naveo je Baković.

Komentarišući šta bi Crna Gora mogla mogla da uradi kako bi unaprijedila sprovođenje evropskih standarda zaštite ljudskih prava, on je ocijenio da je potrebno dosljedno praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava, insistiranje na znanju jednog od službenih jezika tog suda i međuresorno usaglašavanje prava i prakse ljudskih prava.

»Kako iz institucija ne bi izlazila različita praksa, što je pogubno za povjerenje građana u državne organe. Kontinuirane obuke na svim nivoima se podrazumijevaju«, kazao je Baković.

Prema njegovim riječima, potrebno je češće organizovati skupove na kojima bi se u okviru pravosudne struke raspravljalo o pitanjima implementacije Konvencije i osim klasičnih pravosudnih institucija u užem smislu, mora biti uključena i advokatura.

Prošle godine građani su se Ombudsmanu najviše žalili na rad državnih i organa lokalne samouprave.

U ovoj godini situacija je slična, pa se građani i dalje najviše žale na rad organa javne uprave.

»To je prirodno jer su svakodnevno upućeni na javnu upravu, bilo na lokalnom ili državnom nivou. Oni svakodnevno, u ostvarivanju svojih prava, dolaze u dodir sa organima javnih vlasti. U tim odnosima dolazi do problema kao što su neblagovremeno odlučivanje po zahtjevima, ćutanje uprave, da se po žalbama odluke ukidaju više puta, »ping-pong« odlučivanje«, naveo je Baković.

Osim tih problema, prema njegovim riječima, građani se često žale i na područja rada i zapošljavanja, imovinsko-pravne odnose, a kada su u pitanju dječja prava uglavnom na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i porodično-pravne sporove.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније