[ Beta, Objavila: R.P. ]

RAIF DIZDAREVIĆ

Svođenje '48. na Goli otok je istorijski falsifikat

Nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević ocijenio je da se "istorijska" 1948. godina, kada je Jugoslavija rekla "ne" Sovjetskom Savezu, danas smišljeno svodi samo na priču o represiji koja je sprovodjena na Golom otoku.

Dizdarević je na promociji svoje knjige "Sudbonosni podvig Jugoslavije" u Novom Sadu ocijenio da je tadašnje suprotstavljanje sovjetskom lideru Josifu Staljinu za Jugoslaviju bilo sudbonosno i značilo je da zemlja neće biti dio sovjetskog "lagera".

"Smišljeno, svjesno i stalno se ponavlja priča o Golom otoku, a prećutkuje se činjenica da svaka zemlja kojoj prijeti agresija, a Sovjeti su nam godinama prijetili agresijom, mora da se brani i da eliminiše potencijalne pristalice agresije", rekao je Dizdarević.

On je ocijenio i da se svjesno prećutkuje činjenica da je na Plenumu Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije 1951. godine jasno osuđeno nehumano, nezakonito i nasilno postupanje prema zatvorenicima na Golom otoku, kao i da je tada smijenjen nemali broj ljudi iz Službe državne bezbjednosti.

Dizdarević je naveo da je knjigu napisao jer je "bar dio javnosti" želio da podsjeti da se i u najtežim uslovima može, treba i mora boriti za istinu, pravdu, slobodu i ljudskost.

"Nikada nije bila veća potreba za tim nego što je danas i to je jedini način za izlaz iz ovog bezizlaza u kojem se nalazimo. Istinu treba braniti od poplave pokušaja revizije i krivotvorenja", kazao je Dizdarević.

Po njegovim rečima, jugoslovensko rukovodstvo je 1948. godine branilo budućnost opstanka zemlje i to je bilo pitanje "biti ili ne biti i bitka Davida i Golijata".

Istoričarka Dubravka Stojanović ocenila je da je Jugoslavija bila "uspješni eksperiment koji je od nas više-manje učinio slobodne građane".

"Ali, umjesto da govorimo o partizanskim žrtvama, mi govorimo o žrtvama partizana. Vojvođanski sociolog Todor Kuljić tu pojavu je nazvao anti-antifašizmom i to je ovo društvo dovelo u veoma ozbiljnu krizu", kazala je Dubravka Stojanović.

Po njenim rečima, poslije Oktobarske revolucije i stvaranja Sovjetskog Saveza, još samo dvije revolucije su bile autentične, a ne organizovane spolja i nametnute: jugoslovenska i kineska.

"Laž je da je komunizam ovdje došao na ruskom tenku, da je komunizam bio okupacija. I zbog te laži mi ne možemo da izadjemo iz krize, jer ne umemo da tumačimo istoriju", navela je Dubravka Stojanović.

Ocijenila je da je u Srbiji zaboravljena i godišnjica proboja Solunskog fronta iz Prvog svjetskog rata, jer se kako je rekla, "istorijom se bavimo samo kad treba da je zloupotrijebimo".