[ Objavio: I. P. ]

PUSTOŠENJE PODMORJA

Od blaga države profitiraju krijumčari

Svo što se nalazilo na dubini do 50 metara, opljačkano je, kažu sagovornici TV Magazina. Ostaci sidrišta u risanskom zalivu potpuno su devastirani, kao i potopljenih brodova iz IV i III vijeka p.n.e u blizini budvanske obale. Sistem zaštite postoji, ali nedovoljan, a zakonska regulativa se još uvijek čeka. Do tada, kulturnoj baštini crnogorskog podmorja i vrijednom potencijalu turističke privrede prijeti potpuno uništenje.

U crnogorskom podmorju, prema tvrdnjama naših sagovornika, leži neprocjenjivo blago i dio našeg kulturnog identiteta koje daje odgovore o prošlosti ovog podneblja.

Međutim, devastacija arheoloških lokaliteta, pljačka, krijumčarenje i rasprodaja amfora i drugih predmeta traje decenijama.

Na desetinama potopljenih brodova i lokalitetima koji su se nalazili ne postoji više ništa, kaže za TV Magazin Vesko Miajilovic, direktor Regionalnog ronilačkog centra.

Nema ničega osim oplate, ni kormila, brodskih okana, sve je opljačkano, tvrdi on, dodajući da se ti predmeti nalaze u privatnim kolekcijama.

Marija Jabučanin, arheolog-ronilac je 2014. evidentirala čitavo sidrište u risanskom akvatorijumi koje govori o istorijskom kontinuitetu i bitisanju od ilirskog, grčkog, rimskog, venecijanskog perioda, do otomaskog doba.

"Teško je jednom arheologu da govori o tome, kada čitava ta lokacija nestane", kaže ona.

Brod fondacije "RPM Nautical“ sa Floride i njegova posada, koristeći najmoderniju tehnologiju multislajd sonara i daljinski upravljane ronilice, pretraživao je podmorske lokalitete u saradnji sa Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Kotora i predstavnicima Centra za obuku ronilaca i podvodno deminiranje iz Bijele.

Prema dostupnim podacima locirano je 25 potpoljenih brodova, od kojih je 11 iz perioda prije nove ere.

"Nažalost, dva lokaliteta su potpuno devastirana, iz IV i III vijeka p.ne. Oba lokaliteta su na teritoriji budvanske opštine. Mi smo na ovim lokalitetima otkrili krampe, lopate,ašove, alat, amfore koje nisu mogle da budu izvađene iz mulja su polomljene, tamo je opšti lom“ kaže Mijajilović.

Inspekcija za kulturnu bastinu je za posljednje četiri godine dobila samo dvije prijave, jednu od ronioca Dragana Gacevica iz Herceg Novog, u vezi krađe sidra sa jedrenjaka Galijun, drugo na osnovu obavjestenja Osnovnog drzavnog tuzioca iz Herceg Novog.

Nakon toga je olupina broda Galijun koja se nalazi ispred rta Kabala, dobila status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Osnovno državno tužilaštvo Herceg Novi došlo je do saznanja gdje se sidro nalazi, pa je inspektor rješenjem od 25.12.2017.godine naložio ruskom državljaninu da vrati sidro sa jedrenjaka iz 16. vijeka, što je on i učinio i prema saznanjima do kojih smo došli izjavio da ima kolekciju od 36 sidara koje je kupio od nepoznatih lica.

Odbor direktora Centar za obuku ronilaca je prije dvije godine podnio krivičnu prijavu za pljačku broda iz IV vijeka prije nove ere, kada je, kako tvrde, na jednom kamionu otkriveno više 70 amfora.

Nemaju saznanja da je u tom slučaju išta urađeno. Tvrde da čak ni svjedok koji zna sve o tom slučaju nikada nije ispitan.

Sistem zaštite postoji, ali nedovoljan

Crna Gora nema specijalno odjeljenje za borbu protiv trgovine umjetninama i kulturnim dobrima, niti zasebnu službe koja bi fizički čuvala i nadzirala lokacije. Slovenački ekspert Iztok Podbregar objašnjava da je zaštita kulturne baštine zahtjevna i da je pred nama veliki posao.

"Znanja treba spojiti sa zakonom i pravnim aktima i uvezati sve u mrežu koja će dati pravi rezultat. To je prva prepreka koja počinje da odvraća kriminalce“

U Ministarstvu kulture najavlju donošenje zakonske regulative, dalju finansijsku podršku za istraživanje i edukaciju, ali su takođe svjesni problema sa čuvanjem lokaliteta.

"To je potencijal koji moramo da čuvamo", kaže ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

"U saradnji sa Mornaricom VCG, Upravom za pomorsku sigurnost, pograničnom policijom, mislim da možemo bolje uticati na monitoring tih lokaliteta", rekao je on.

U Upravi pomorske sigurnosti koriste sistem za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja za praćenje kretanja na mjestima gdje su locirana arheološka nalazišta.

Žarko Lukšić objašnjava da sistem omogućava da ukoliko neko plovilo uđe u označeno podruzčje, pale se alarmi i oni obavještavaju pograničnu policiju.

Italijanski model zaštite uključuje organizovan timski rad i saradnju obalske straže, finansijske policija i snaga reda.

"Sa druge strane, veoma je važno uspostaviti jednu mrežu volontera, prije svega lokalnih stanovnika koji tu žive i koji mogu svojim prisutvom da primjete neku sumnjivu barku i da je prijave nadležnim’’, kaže za TV Magazin italijanski ministar kulture.

 Devastacija oduzima šansu za ronilački turizam

Italija je kao država odavno shvatila da je kulturna baština osnova turističke ponude i da ona donosi i profit. Trebalo je vremena da to shvate i sami građani, kažeBarbara davide iz centra za konzervaciju i restauraciju u Rimu.

"Ranije ljudi nisu bili svjesni koliko štete lokalitetu uzimanjem predmeta Ali, promijenio se odnos i svijest ljudi jer su shvatili da mogu da imaju direktnu korist od potpuno legitimnog načina rada. To znači da su mnogi arheoloski lokaliteti u Italiji otvoreni za turiste, a vlasnici hotela, restorana i ostalih objekata koji pružaju turisticke usluge to podrzavaju, jer automatski dobijaju nove goste, one koje interesuju arheoloski lokaliteti.“

Državama koje razvijaju roniulački turizam, a samo u Evropi ima više od tri miliona registrovanih ronilaca, to donosi produženje sezone, povećanje vanpansionske potrošnje i veliki profit. Desetogodišnja istraživanja u Crnoj Gori pokazala su da I ovdje postoji potencijal da vrijedna kulturna baština unaprijedi turističku privredu. Ali, profit za sada ubiraju samo mreže krijumčara.

Na crnom tržištu u Crnoj Gori, kako saznajemo, amfora košta od 5 do 10 hiljada eura, a pojedini predmeti stari više od dvije hiljade godina na aukcijama dostižu milionske iznose.

Dok se čeka donošenje zakonske regulative, stručnii timovi nastavljaju istraživanje - pod budnim okom lovaca na blago.

Olja BULATOVIĆ