LEGENDARNI OSMJEH

Sto godina od rođenja Ljuba Čupića

Na današnji dan prije tačno sto godina rođen je narodni heroj Ljubo Čupić, koji je vezan lancima izveden na javno suđenje od strane sluga okupatora kako bi zastrašili narod. Njegovo hrabro držanje i pobjedonosni osmjeh na gubilištu ovjekovječen je fotografijom, koja je postala simbol otpora i obišla svijet.

Čedomir Ljubo Čupić rođen je 10. avgusta 1913., kao jedno od desetoro djece u radničkoj porodici Sava i Stane Čupić, rođene Burić, iz Zagrede, koja je dugo živjela u Sjevernoj i Južnoj Americi.

Tridesetih godina 20. vijeka, vraća se u Nikšić, gdje završava gimnaziju. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i pripadao naprednom studentskom pokretu, a 1940. postao je član KPJ.

Poslije Aprilskog rata došao je u Nikšić i kao član KPJ učestvovao u pripremi ustanka. Početkom jula 1941., izbjegao je iz okupiranog Nikšića i pristupio partizanskoj četi „Đuro Đaković“, koja je formirana od provjerenih komunista i skojevaca koji su napustili okupirani Nikšić.

Kao komesar samostalne čete Nikšićkog partizanskog odreda zarobljen je aprila 1942., u borbi protiv četnika na Kablenoj Glavici kod Nikšića. U zatvoru, gdje je bio mučen, pokazao je junačko držanje i prkos. Četnički sud mu je javno sudio u okupiranom Nikšiću. Svojim prkosnim držanjem i britkom riječju otvoreno je izvrgao ruglu vijećnike tog suda i četničku izdaju, pa su organizatori procesa na brzinu donijeli odluku o smrtnim presudama grupi komunista među kojima je bio i Čupić. Mirno je saslušao smrtnu presudu, a poznat je i njegov prkosni osmijeh.

Na strijelište ispod Petrove Glavice kod Nikšića izveden je 9. maja 1942. I na strijelištu je nastavio da bodri drugove, čime je podizao duh otpora kod stanovništva, prisiljenog da prisustvuje javnom strijeljanju komunista i rodoljuba. Klicao je: „Živjela slavna komunistička partija!“ i kad su ga prvi rafali pogodili, stajao je uspravno i gordo dovikujući da će doći dani slobode.

Ukazom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 10. jula 1953., proglašen je za narodnog heroja.