[ Izvor: rtcg.me, Objavio: I. P. ]

PITANJE ZA LINGVISTE

Da li zakonom štititi crnogorski jezik?

Većina evropskih zemalja ima odgovarajuće zakone o jeziku. Da li je to političko pitanje i da li bi takav jedan zakon unaprijedio jezičku kulturu i obezbijedio dosljednu upotrebu službenog - crnogorskog jezika, odnosno spriječio ignorisanje ustavne odredbe i potcjenjivanje jezika?

U vremenu jezičke nekulture zakon o jeziku bi nam svima dobro došao. No da li je došlo vrijeme da zakonom štitimo, službeni - crnogorski jezik?

Lingvistkinja Sanja Orlandić smatra da nam je zakon o jeziku neophodan, jer bi trebalo "da precizira ono što je u Ustavu definisano kao službeni jezik, u odnosu na ono što je označeno kao jezici u službenoj upotrebi".

Sa druge strane, lingvistkinja Rajka Glušica kaže da je "potpuno pogrešno uvoditi bilo kakave zakone, propise, naredbe, jer se u jeziku ne može ništa postići restrikcijom, zakonima, i kaznama".

Predsjednik Upravnog odbora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost vjeruje da je zakon o crnogorskom jeziku, kao i u svim uređenim zemljama koje ga imaju, potreban i Crnoj Gori.

A šta to znači? Koji su konkretni razlozi zbog kojih nam je zakon o crnogorskom jeziku potreban?

"Prije svega da bi na jedan uređeni način regulisali materiju jezičke politike, kao izuzetno važnog dijela ukupne državne politike. Da se na jedan utemeljen način razvija montenegristika kao oblast kulture i u krajnjoj liniji da bi se spriječio negativni proces jezičke kulture ili bolje reći nekulture", kaže Perović.

Orlandić, međutim, navodi primjer o slovenačkom jeziku, u kojem se navodi da se uz strani naziv obavezno navede i naziv na slovenačkom jeziku, te da on ne smije btiti manje vidljiv od onoga na stranom.

"U Srbiji su takođe propisane visoke novčane kazne za one koji ne poštuju korišćenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma", kaže Orlandić.

No, takva rješenja, neki lingvisti vide kao alfabetski purizam.

"Šta će taj zakon da propiše. Da li možda jezičku policiju i narediti da svi stanovnici Crne Gore moraju da jotuju", istakla je Glušica, dok Orlandić ističe da zakon neće nikoga tjerati da koristi jotovanu varijantu crnogorskog jezika, to se reguliše pravopisom i gdje je to riješeno dubletno.

Crnogorski jezik kao službeni jedna je od temeljnih identitetskih ustavnih odrednica.

"Ne treba ni u Crnoj Gori od ovoga praviti političko pitanje, već prosto treba zaštititi crnogorski jezik koliko se može, a jezička kultura i svijest o njoj ostaju u domenu obrazovanja", kazala je Orlandić.

Bio jezik ugrožen ili ne, trebalo bi da se bavimo njegovim razvijanjem i unapređenjem, jer pametna država jezik ne prepusta spontanom razvoju.

Anka Radović, RTCG