- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
10. 12. 2018. 13:56 >> 13:31
PAŽIN OCIJENIO
Suzbijanje diskriminacije najveći izazovi
Crna Gora je učinila značajne napore da unaprijedi zakonodavni i institucionalni okvir kada su u pitanju ljudska prava i slobode, kazao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin i dodao da će najveći izazovi biti prihvatanje različitosti u društvu i suzbijanje diskriminacije.
On je to rekao na konferenciji povodom Međunarodnod dana ljudskih prava i 70. godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Pažin je kazao da se svaka država članica UN-a obavezala da 10. decembra preispituje i razmatra u kojoj mjeri je posvećena i vjerna univerzalnim plemenitim principima i ciljevima.
"Crna Gora je u prethodnom periodu učinila značajne napore da unaprijedi zakonodavni i institucionalni okvir kada su u pitanju ljudska prava i slobode", rekao je Pažin.
Kako je dodao, najteža je implementacija donešenih propisa i tu vidi najveće izazove za neredni period.
"Ti izazovi su brojni, ali vjerujem da je najveći prihvatanje različitosti u društvu i suzbijanju svakog vida diskriminacije“, rekao je Pažin.
On je poručio da je diskriminaciju potrebno suzbijati jer razara temelje građanskog društva i da se protiv nje treba istrajno i temeljito boriti.
Druga vrsta izazova, kako je dodao Pažin, proizilazi od narastajućeg nasilja u društvu – od verbalnog do fizičkog.
"Sa tim fenomenom takođe se kao društvo moramo boriti, od nasilja prema ženama, u porodici, prema djeci uključujući i seksualno, pa sve do izuzetno opasnog i štetnog nasilja prema pripadnicima novinarske profesije i imovini medija“, istakao je Pažin.
Poseban senzibilet, smatra on, treba se graditi prema najnezaštićenijim i najizloženijim nasilju i diskriminaciji kao što su osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT populacije, manjine.
"Uvjeren sam da smo svi snažno posvećeni ovim plemenitim ciljevima, kao što sam uvjeren da ćemo svakog 10. decembra moći da konstatujemo progres ostvaren u ovoj oblasti jer je to mjerilo našeg građanskog identiteta“, poručio je Pažin.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković je kazao da je nasilje nad ženama i dalje prisutno u Crnoj Gori i zahtijeva odlučniji i efikasniji odgovor organa, institucija, ali i društva kao cjeline.
"Zanemarivanje i ćutanje ne smije zamijeniti građansku i pravnu obavezu građana da prijave nasilje nad ženama i time spriječe njegovo dalje razvijanje u nepovratni proces ugrožavanja žrtve", kazao je on.
Ombudsman je rekao da statistički podaci i druge dostupne informacije pokazuju da postoji blagi rast procesuiranja slučajeva nasilja nad ženama.
"Vjerujemo da je u pitanju porast prijavljivanja slučajeva i da su žrtve ohrabrene da to čine, ali ne smijemo zaboraviti onu tamnu brojku, a to je broj neprijavljenih djela", rekao je Baković.
Prema njegovim riječima, u prvih pola godine registrovano je 120 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 13 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.
"Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici su 144 lica, 100 ženskog i 44 muškog pola. Prema podacima Višeg suda za prekršaje, podnijeto je 617 zahtjeva za pokteranje prekršajnog postupka.Ovi zahtjevi se odnose na 813 žrtava, od kojih su 313 žene“, kazao je Baković.
On je kazao da se u oblasti zaštite od mučenja i drugih nečovječnih postupanja bilježi određeni napredak.
"Međutim, i dalje je pred svima obaveza dostizanja nulte tolerancije mučenja, jer postojanje makar i jednog slučaja mučenja ili zlostavljanja zahtijeva pravovremenu i efikasnu reakciju države“, kazao je Baković.
Zaštitnik je naglasio da izričito zahtijevaju utvrđivanje odgovornosti i sankcionisanje počinilaca, kao i preduzimanje svih neophodnih mjera da se slični događaji ne bi ponovili.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da ljudska prava nijesu utopijski koncept i da predstavljaju rješenje, a ne problem.
Kako je naveo, oni koji se bore za ljudska prava sve više se suočavaju sa pritiskom i prijetnjama širom svijeta.
Orav je kazao da EU u Crnoj Gori podržava insitucionalne i aktere iz civilnog društva koji se bave zaštitom ljudskih prava i da je od 2014. do 2020. godine uložili smo pet miliona eura za podršku njihovom radu.
Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori, Mariz Davije, rekla je da ljudska prava nijesu vezana vjerom, tradicijom ili kulturom.
Kako je navela, ljudska prava i demokratija su neodvojivi, jer su ljudska prava ključni element svake demokratije.
Vršilac dužnosti koordinatorke Sistema UN u Crnoj Gori i stalna predstavnica UNHCR-am Roberta Monteveki, naglasila je da su ljudska prava univerzalna i vječna, a da je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima moralni Ustav čovječanstva.
Predsjednik Udruženja pravnika, Branislav Radulović, rekao je da Crna Gora ostvarila napredak u cilju osiguranja žaštite prava i sloboda za sve građane koji se nalaze pod njenom jurisdikcijom.
„Nesporno je da je potrebno i dalje naporno i predano raditi u oblastima koje predstavljaju bolne tačke Crne Gore u pogledu zaštite ljudskih“, istakao je Radulović.
Коментари0
Остави коментар