Žabljak
Malo oblačno
16.5 °C
Pljevlja
Umjereno oblačno
15.8 °C
Herceg Novi
Vedro
28.8 °C
Nikšić
Vedro
22.0 °C
Cetinje
Vedro
21.8 °C
Bar
Vedro
28.4 °C
Podgorica
Vedro
27.1 °C
Ulcinj
Vedro
28.5 °C
Kolašin
Pretežno vedro
18.3 °C

Društvo

RADUNOVIĆ ZA PORTAL 28. 12. 2018. 08:09   >>  10:28 7

RADUNOVIĆ ZA PORTAL

U akademskoj zajednici nema pobjednika i poraženih

Medicinski fakultet mora biti centar naučno – istraživačkog rada. Bolnice moraju postati nastavne baze. Doktorandi moraju dio svog naučnog istraživanja obaviti na stranim univerzitetima, a kreatori politike spriječiti odliv kadrova u inostranstvo. Studenti moraju imati bolju praksu, a kontrola rada nastavnog kadra mora biti bolja. Imperativ je neophodan obrazovnom zdravstvenom sistemu, utisak je nakon razgovora sa dekanom Miodragom Radunovićem.

Misija medicinskih fakulteta je stvaranje visokoobrazovnog kadra, unaprijeđenje obrazovnog procesa i sticanje zvanja konkurentne zdravstvene ustanove. Crnogorskog fakulteta takođe, ali sa jasnom percepcijom njegovog specifikuma, od kadrovskih, programskih do finansijskih problema.

Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović, kaže za Portal RTCG, da Program razvoja koji je predložio, predstavlja spoj kontinuiteta, ali i reformi. Školska 2018/19 je, podsjeća, druga godina primjene akreditovanih nastavnih programa.

"Cilj nam je da postignemo veću mobilnost i profesionalni razvoj studenata i nastavnika. Moramo nastaviti reformisanje nastavnih kurikuluma, a prioritet je i intenziviranje praktičnog rada sa studentima, u manjim grupama” kazao je Radunović.

Napominje i da integracija svih pet studijskih programa (medicina, stomatologija i farmacija) i primjenjenih studijskih programa (Visoka medicinska škola Berane i Fiziotarapeutska škola u Igalu) zahtjeva bolju koordiniranost, ali i odgovornost nastavnog kadra, kako bi se podigao kvalitet nastave.

Prioriteti kvalitet nastave i ugled fakulteta

Previranja na Univerzitetu CG započela su upravo situacijom na Medicinskom fakultetu, pitanjem, da li VMŠ Berane treba da bude izmještena u Podgoricu ili da ostane gdje jeste. Vlada je prelomila – ostaje u Beranama. Raskol je bio dubok i rezultirao je smjenama, od rektora do pojedinih dekana. Na udaru se našao i Miodrag Radunović, zbog tvrdnji da je "projektovan" na mjesto budućeg rektora. Odgovarao je demantijima, ne skrivajući pri tom, da ga nakon više od tri decenije provedene u zdravstvu, interesuje mjesto dekana. Kada se sabere V.D. staž i zvanično imenovanje na tu funkciju, na čelu Medicinskog fakulteta je oko sto dana.

U javnosti se za vrijeme pomenute krize, ne po prvi put, postavilo pitanje opravdanosti postojanja Medicinskog fakulteta sa studijskim programima. Nakon što je izabran za dekana, Radunović je poručio da "u akademskoj zajednici ne smije biti pobjednika i poraženih" i da se svi moraju objediniti oko dva cilja – podizanja kvaliteta nastave i vraćanja ugleda fakulteta.

"Medicinski fakultet posljednje tri godine nema status pravnog lica, a veći broj sjednica Vijeća završavan je elektronskim putem. Čak i kada su na dnevnom redu bila pitanja od strateškog i razvojnog značaja," kazao je Radunović. 

Fakultet - naučni centar

Radunović poručuje da Medicinski fakultet, koji je nedavno proslavio 21 godinu postojanja, mora da postane centar naučno - istraživačkog rada, u kome bi se ono što je naučeno, primijenilo u kliničkoj praksi. Stoga je, kaže, formiran Savjet za naučno - istraživački rad, sastavljen od eminentnih profesora sa više katedri.

Medicinski fakultet uskoro će ozbiljno moći da se bavi i problemima genetike, kao i pojedinim kliničkim istraživanjima.

"Pokrenute su aktivnosti za početak rada PCR laboratorije koja podrazumijeva kliničke dijagnostičke testove za dokazivanje genetskog materijala, istraživanje oksidativnog stresa kod trauma, operacija, porođaja, određivanje DNK i RNK i klinička istraživanja iz fiziologije, neurologije i imunologije", istakao je dekan.

Bolnice moraju da budu nastavne baze

Medicinski fakultet godišnje izdvaja oko milion eura za angažovanje gostujućih profesora iz regiona. Stoga je javnost začudila odluka Senata Univerziteta Crne Gore da odbije Radunovićevu inicijativu da Opšta bolnica "Danilo I" sa Cetinja bude nastavna baza. Obrazloženje je dato kroz pravno tumačenje da zakonska rješenja ne prepoznaju bolnice kao nastavnu bazu, iako je to sekundarni nivo zaštite, dok istovremeno, Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao bazu Medicinskog fakulteta prepoznaje domove zdravlja.

"Ta zdravstvena ustanova oduvijek je bila poznata po eminentnim profesorima, doktorima, koji predstavljaju regionalne stručne autoritete. Takav je danas prof. dr Miroljub Todorović, koji zbog ne prihvatanja cetinjske bolnice za nastavnu bazu nije izabran u zvanje redovnog profesora," napomenuo je Radunović.

On poručuje da neće odustati od te inicijative i da je rektoru i ministru zdravlja sugerisao da pri sljedećoj doradi zakona, bolnice moraju da budu prepoznate kao nastavne baze Medicinskog fakulteta. Uz to podsjeća da je bolnica "Danilo I" jedina u državi u kojoj se obavlja procedura vantjelesne oplodnje.

"Smatram da je racionalno i nužno da mladi ljudi koji su završili doktorske studije širom regiona, budu izabrani u akademska zvanja nastavnika i time obezbjede budućnost naučnih baza na fakultetu. I sa ekonomske strane došlo bi do ušteda, jer se ne bi morali angažovati predavači iz regiona, a ušteđena sredstva bi se mogla preusmjeriti na razvijanje naučno - istraživačkog rada" kazao je dekan.

Ni naučna baza nije garant akademskog zvanja

Crna Gora je nekada imala farmaceutski fakultet. Sada je on sveden na studijski program u okviru Medicinskog fakulteta. Međutim i to rješenje nije otklonilo probleme, jer i dalje fali sopstvenog kadra. Identična situacija je sa programom stomatologije, pa su predavači iz Beograda neminovni.

"Zabrinjavajuće je da se pet doktora nauka iz farmacije, već nekoliko godina angažuju po eksternom konkursu, a izostala je inicijativa da budu izabrani u akademska zvanja, iako su svi zaposleni u nastavnim bazama fakulteta".

Reizbor i izbor postojećih i novih nastavnika na ovim programima, trebalo bi kaže, da stvori uslove za opstanak ta dva studijska programa.

Neophodno je, smatra, podržati i inicijativu sestrinskog kadra za završetak doktorskih studija, kako bi one izvodile nastavu iz sestrinske njege i fizioterapije, ali i relocirati Visoku medicinsku školu u zgradu Univerzitetskog centra u Beranama.

I doktorske studije u pravnoj kučini

Pravni galimatijas prisutan je i kod doktorskih studija. Radunović je mišljenja da svaki doktorand mora da dio svog istraživanja sprovede na nekom univerzitetu u inostranstvu. Međutim, to sada nije moguće, jer doktorske studije na Medicinskom fakultetu nijesu usaglašene sa Pravilima studiranja doktorskih studija UCG koja su usvojena prije tri godine.

"Smatram da ih treba usaglasiti i podržati inicijativu doktoranada, da kroz međunarodne projekte, dio svojih istraživanja obavljaju u renomiranim regionalnim i evropskim zdravstvenim i istraživačkim centrima".

Ipak, nekoliko iskoraka u cilju intenziviranja međunarodne saradnje i konkurentnosti Medicinskog fakulteta, a time i Univerziteta CG je napravljeno. U novembru je potpisan Sporazum o saradnji sa kineskim Medicinskim koledžom Čangži, a u decembru sa Medicinskim fakultetom u Kragujevcu, čije su doktorske studije postale regionalni brend.

"Rezultati njihovih mladih istraživača u ovoj godini, objavljeni su u 196 naučnih radova na SCI listama, sa visokim impakt faktorom preko 4. Uz podršku Univerziteta CG i rektora Danila Nikolića, obezbjeđena je i materijalna podrška za mogućnost apliciranja za naučno istraživačke projekte" napominje Radunović.

Razmjena iskustava dodaje, nastaviće se i kroz programe EU, Erasmus+ i Horizont 2020.

Opravdane primjedbe studenata

Studiranje na Medicinskom fakultetu je specifično, jer se najveći dio praktične nastave vrši na živim ljudima. Studenti medicine žalili su se na nedovoljnu praktičnu nastavu, ali i na prekomjeran broj studenata prilikom rada u grupama. Radunović i tu najavljuje usaglašavanje sa međunarodnim standardima.

"Broj studenata na kliničkim predmetima ne smije biti veći od pet, a na predkliničkim do 15, jer bi svako povećanje tog broja obesmislilo rad sa pacijentima. To su pravila na svim medicinskim fakultetima i tu ne treba mnogo diskutovati. Zamislite da 20 studenata obavlja pregled u ginekološkoj ili hirurškoj ambulanti, ili da ih u tom broju uvedete u operacionu salu. Diskutabilni bi bili i sterilnost rada i ishod operacije," ističe Radunović.

Kako bi se unaprijedilo usvajanje praktičnih vještina, potrebno je kaže da zaživi sistem kliničkih rotacija studenata i saradnika, kojim bi studenti obišli sve centre na nekoj klinici, tokom vježbi iz određenog predmeta.

"Reorganizacijom, studenti će duže prisustvovati ljekarskim dežurstvima i vidjeti kako se rješavaju hitne životne drame, poput udesa, ranjavanja, infarkta ili porođaja", kaže on.

Još jedna novina biće uvođenje Kataloga praktičnih vještina studenata i Knjige evidencije o praktičnoj nastavi, što će omogućiti jasan uvid i koordiniranosti teorijske i praktične nastave.

Radunović ističe i značajnu ulogu Centra za studije i kontrolu kvaliteta Univerziteta CG, koji je dao dodatni impuls kontroli i analizi akademske djelatnosti saradnika i nastavnika.

"Dosadašnje anonimne ankete studenata davale su realnu ocjenu rada nastavnog kadra, ali zabrinjava podatak da nijesu na adekvatan način analizirane opravdane primjedbe studenata. Izostajala je i reakcija kojom bi se eliminisale negativne pojave poput neodržavanja vježbi ili neadekvatne komunikacije. Analize koje radi Centar omogućile su pravovremene reakcije u odnosu na nastavnike i saradnike koji ne ispunjavaju svoje akademske obaveze, ne čekajući pri tom završetak akademske godine", zaključuje Radunović.

Kao odličan primjer studenatske inicijative navodi MoMSIC - organizaciju zahvaljujući kojoj je više od 700 studenata učestvovalo u programima međunarodne razmjene i obavljalo dio prakse širom Evrope. A organizacijom prošlogodišnjeg Svjetskog kongresa studenata medicine sa oko 1.200 učesnika "i na impresivan način pokazali da su najbolji ambasadori svoje zemlje".

Konkurentnost i odliv kadrova

Na Medicinskom fakulteut diplomirao je 521 student medicine. Farmaciju je završilo 225, a stomatologiju 92 studenta. Diplomu je stekao 641 fiziotarapeut, 429 medicinskih sestara i 113 specijalista zdravstvene njege. Dekan Radunović nema dilemu kada je riječ o stručnosti i konkurentnosti svršenih studenata.

"Kada širom regiona ili u zemljama EU naiđete na bivše studente fakulteta, koji rade na prestižnim klinikama, ispunjeni ste ponosom. Oni su najbolji indikatori kvaliteta studiranja na našem fakultetu" ističe dekan Medicinskog fakulteta.

Posljednje godine evropsko tržište se otvorilo za medicinare svih profila, što su, prvenstveno zbog niskih primanja, iskoristili i naši zdravstveni radnici. Mnogi su otišli u Njemačku, Austriju, Švajcarsku ili zemlje regiona. To je još jedna potvrda kvaliteta kadra školovanog u Crnoj Gori, ali, kaže Radunović, to otvara Pandorinu kutiju, jer ulazak u EU može pokrenuti veliki talas mobilnosti doktora i sestara, i ugroziti funkcionisanje crnogorskog zdravstvenog sistema.

"Smatram da kreatori politika i donosioci odluka moraju da preduprijede taj mogući talas odlazaka. Prije svega zaradama, ali i poboljšanjem uslova rada i osavremenjavanjem zdravstvenih tehnologija, u cilju boljeg radnog miljea i podizanja kvaliteta zdravstvenih usluga.”

Kada je riječ o platama nastavnog kadra na Medicinskom fakultetu, i tu je bilo problema. Dodatne obaveze, kaže dekan, pratilo je smanjenje naknada, ali je nakon razgovora sa rektorom Univerzitea i njegovim timom, problem riješen.

Napredak u zdravstvu vidljiv, posla još ima

Prof. dr Miodrag Radunović, više od tri decenije je u crnogorskom zdravstvu. Ovaj razgovor vođen je nakon što je obavio hiruršku intervenciju u operacionoj sali, a na osnovu iskustava sa pozicija ministra rada i socijalnog staranja i ministra zdravlja, kaže da je zadovoljan pozitivnim stremljenjima u kvalitetu pružanja usluga.

Uvedene su nove dijagnostičke i tarapeutske metode, obnovljena je oprema, uvedena tehnologija telemedicine i povezivanja ustanova drugog nivoa sa Kliničkim centrom, a više od 350 mladih kolega nalazi se na specijalizacijama i subspecijalizacijama.

Mora se, kaže, završiti informatizacija najveće zdravstvene ustanove, a informacione tehnologije vidi kao alatku kontrole kvaliteta rada, ali i kontrole ogromne potrošnje antibiotika i potrošnog materijala.

"Ušteđena sredstva mogu biti preusmjerena za valorizaciju rada zaposlenih" poručuje on.

Rasterećenje Kliničkog centra takođe smatra prioritetom.

"Neophodno je nastaviti sa jačanjem regionalnih centara na sjeveru i jugu, jer to nije samo potreba svih nas već je neophodno i zbog strateških razvojnih opredjeljenja Crne Gore kao turističke destinacije" kazao je Radunović.

Ipak, smatra da su postignuti ozbiljni pomaci u dostupnosti zdravstvene zaštite, što pokazuje i za sedam mjesta bolja prošlogodišnja pozicija crnogorskog zdravstvenog sistema na ljestvici Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa.

Ratka Pavlović

Komentari 7

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo