Mina [ Objavio: O.Z. ]

NEZDRAVE NAVIKE

Kolektivno zdravlje u Crnoj Gori talac nasljeđa

Crna Gora je u evropskom vrhu po pitanju unosa soli, fizičkoj neaktivnosti, gojaznosti, konzumirnaju alkoholnih pića, kao i duvana i duvanskih proizvoda, što posebno zabrinjava, rekao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ), Boban Mugoša.

Prema njegovim riječima, kolektivno ili narodno zdravlje u Crnoj Gori je i dalje talac nasljeđa, nezdravih navika i stilova života.

„Kada se radi o nasleđu ono se prije svega odnosi na ishranu, gdje, bez obzira što smo mediteranska zemlja, i dalje koristimo dosta rafinisanih mesnih prerađevina, gaziranih i zaslađenih napitaka, usoljenog mesa i posebno alkoholnih pića“, pojasnio je Mugoša u intervjuu za agenciju Mina.

Kako je kazao da je prema svim istraživanjima Crna Gora u evropskom vrhu kada se radi o unosu soli, fizičkoj neativnosti, gojaznosti, konzumirnaju alkoholnih pića i duvana i duvanskih proizvoda.

„Posebnu poteškoću predstavlja činjenica da se u svim navedenim stanjima radi o navikama koje su duboko usađeni i od rane mladosti usvojeni obrasci ponašanja koji su veoma teški za promjenu, odvikavanje i odbacivanje“, naveo je Mugoša.

On je rekao da primarna prevencija kod mladih osoba koje nijesu usvojile nezdrave stilove života daje dobre rezultate i da raduje činjenica da se sve veći broj mladih posvjećuje zdravlju i zdravim stilovima života, ali sa aspekta narodnog zdravlja.

„Pravi rezultati će izostati sve dok mjere odvikavanja i napuštanja nezdravih stilova kod starijih ne budu prepoznate i usvojene na pravi način“, poručio je Mugoša.

Kako je naveo, prošla godina epidemije i masovnih oboljevanja zaraznih bolesti se nije značajnije razlikovala od prethodnih.

„Ono što je obilježilo prošlu godinu je svakako povećano obolijevanje od morbila – malih boginja od kojih su registrovana ukupno 203 slučaja tokom prošle godine“, kazao je Mugoša.

On smatra da sam apsolutni broj nije veliki, ali da zabrinjava činjenica da godinama unazad nije bilo morbila, zbog čega se zaboravilo koliko one mogu biti opasne i razarajuće.

„Na svu sreću i za razliku od država iz okruženja, kod nas nije bilo zabilježenih smrtnih slučajeva iako je bilo nekoliko komplikovanijih situacija koje su se završile bez ozbiljnih posljedica“, rekao je Mugoša.

On je naveo da se nakon povećanja oboljevanja od morbila odziv na vakcinaciju poboljšao tokom prošle godine, posebno u generacijama djece rođene 2015. i 2016. godine što je za svaku pohvalu i radost.

„Međutim i dalje zabrinjava relativno nizak obuhvat djece rođene 2017. od kojih doduše mnoga još i nijesu kandidati da budu vakcinisani zbog svog uzrasta. Ovo ukazuje na novi trend sa kojim se suočavamo, a to je odgađanje vakcinacija do nekog starijeg uzrasta čime se na žalost podrazumjeva da djeca ostaju duže vremena nezaštićena od zaraznih bolesti“, kazao je Mugoša.

Istovremeno, naše društvo i dalje karakteriše prijemčivost poruka protivnika vakcinacije koji su državu doveli na korak od velikih epidemija zaraznih bolesti koje su decenijama unazad sprečavane upravo vakcinama.

Opasnosti od nevakcinisanja u potpunosti zaboravljene

Mugoša smatra da je zanimljivo pitanje kako je moguće navesti određeni broj roditelja da odlukom o odbijanju vakcinacije ugroze život svog djeteta, ali i mnogih drugih, posebno onih najslabijih koji nijesu kandidati za vakcinaciju i čiji životi zavise upravo od visokog kolektivnog imuniteta.

„Jedan od važnih faktora koji je doprinio tome da nam je društvo dovedeno na ivicu epidemije je činjenica da je vakcinacija učinila da se obolijevanje od zaraznih bolesti koje su harale svede na jako nizak nivo. Tako opasnosti od nevakcinisanja, odnosno primjeri obolijevanja i komplikacija zaraznih bolesti za čiju prevenciju se koriste vakcine, u potpunosti su zaboravljeni“, kazao je Mugoša.

On smatra da svi treba da udruže snage i energiju za dobrobit sve djece i njihove bolje i zdravije budućnosti.

„A ne da bespredmentno ukrštamo mišljenja dokazujući nešto što je davno dokazano, a to je korist vakcina za zdravlje i dobrobit djece. Slušajući antivakcinaliste izgleda kao da ništa ne raduje pedijatra više nego kad vidi bolesno dijete, a svi znamo koliko je to daleko od istine“, poručio je Mugoša.

Imajući u vidu da je pred nama sezona gripa, Mugoša je rekao da je nemoguće predvidjeti kakva će biti sezona.

„Prvi put smo ove godine krenuli sa nešto intenzivnijom promocijom nespecifičnih mjera prevencije, posebno takozvanog društvenog distanciranja koje podrazumjeva apel da se sve osobe sa respiratornim simptomima uzdrže od posjeta Kliničkom centru. Rezultati nam za sada idu u prilog“, naveo je Mugoša.