Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Objavio: I. P. ]

21. 01. 2019. 07:18 >> 06:49

PLATI PA LOMI

Kako bi Crnogorci prihvatili "sobe bijesa"?

Savremeni način života donio je u Crnu Goru nove vrijednosti i načine ponašanja, a trka za poslom i novcem učinila je da ljudi svakodnevno osjećaju napetost i stres.

Za oslobađanje od nagomilane ljutnje u svijetu su sve popularnije sobe bijesa koje u Crnoj Gori, saglasni su sagovornici Dnevnih novina, ne bi zaživjele.

Japanci su još u prošlom vijeku nudili poslovnim ljudima izolovane sobe i krpene lutke za oslobađanje od stresa i negativne energije, a sada Kinezi uveliko otvaraju "sobe bijesa" u kojima klijentima nude da se razbijanjem predmeta i stvari oslobode nagomilane ljutnje i frustracija.

Po cijeni od 20 eura dobijate termin od pola sata u sobi bijesa u kojoj sa palicama možete razbijati boce, gitare, telefone, računare ili lutke dok u pozadini svira muzika po vašem izboru, pišu Dnevne novine.

Za više novca dobijate mogućnost lomljenja televizora, računara, namještaja … Jedino što nije dozvoljeno je udaranje drugih osoba.

Sobe bijesa su dio istočnjačke kulture i, smatra psihološkinja Radmila Stupar Đurišić, nijesu u duhu crnogorske kulture, mentaliteta i tradicije zbog čega bi morali da promijenimo životni koncept da bi te sobe imale upotrebnu vrijednost kod nas kao i na istoku.

"Sobe za bijes posljedica su toga da u istočnjačkoj kulturi oni prepoznaju stanje visoke uznemirenosti koja treba da izađe iz organizma, a kako oni kroz njihovu tradiciju i kulturu nemaju mogućnost da nekome nešto loše urade ili naude a nagomila se u njima ljutnja i taj bijes koji treba da izbace onda imaju sobe gdje taj bijes mogu da iskale”, pojašnjava ona i naglašava da u našoj kulturi nemamo izgrađen taj pojam nenaudi nekome.

Za razliku od istoka, mi to radimo drugačije, kaže Stupar Đurišić i dodaje da mi bijes iskaljujemo na ljudima i na predmetima što nije dobro, ali je tako.

“Treba dosta poraditi na prepoznavanju stvari, ljudi, okolnosti i situacija koje nas čine ljutim i onda na nalaženje načina kako da to što nas čini ljutim promijenimo, a mi to nemamo. Mi smo prosto poželjeli da živimo zapadnjačkim životom gdje je najveće mjerilo novac, a nažalost njega nikad dosta. Zato radimo 12 sati dnevno i nikako to da promijenimo i nikako da odaberemo profesiju koja nama odgovara, već kao izgovor dajemo moramo od nečega živjeti, malo je od jedne plate, nema se”, kazala je Stupar Đurišić.

I sociolog Andrija Đukanović smatra da je savremeni način života i trka za poslom i novcem učinio da ljudi sve više osjećaju napetost, anksioznost i da su skloniji stresu sa kojim ne umiju da izađu na kraj na zdrav način već se okreću sukobima u porodici, alkoholu, drogi…

Gledano po broju onih koji imaju problem sa stresom sobe bijesa u Crnoj Gori bile bi, dodaje, isplativ posao, ali ne i rješenje problema.

“Možda bi bilo dobro probati i kod nas uvesti taj vid pražnjenja negativne energije. Ima u našem okruženju već otvorenih soba, na primjer u Novom Sadu. Tamo vlasnici kažu da imaju dosta posla i korisnika i da se otvaranje isplatilo. Mada mislim da naši ljudi ipak teže izlaze na kraj sa stresom i da u toj borbi najčešće koriste teža sredstva. Bježe u alkohol, drogu i slično. Za nas je ovo moguće preblag način da se izborimo sa stresom jer je sitaucija u kojoj živimo konstantno teška i jedan tretman u sobi bijesa ne može riješiti naš problem”, smatra Đukanović.

Kapitalizam koji je na ove prostore došao prije dvadesetak godina izmijenio je sistem vrijednosti i način ponašanja, a novac je, dodaje, postao mjerilo svega i prioritet u životu svih.

“Koliko god se branili da to nije tako, realnost pokazuje da se zapravo sve vrti oko novca. Možda ga ne volimo i draže bi nam bilo da je drugačije, ali život nas tjera da se borimo za opstanak u svijetu gdje je novac najbitniji. Za normalan život porodice neophodno je dosta novca i to iziskuje velike napore”, smatra Đukanović.

U situaciji gdje je novca malo, a posao teško pronaći i sačuvati, kako kaže, omogućiti normalan život porodici postaje nemoguća misija.

“Sve te okolnosti utiču da se nivo napetosti poveća i da ljudi postanu veoma napeti i nesigurni. Sve to rađa stres koji je prema riječima medicinskih stručnjaka jedan od glavnih uzročnika obolijevanja i veoma poguban za lični, ali i društveni život pojedinaca. Nezadovoljstvo poslom, životom i mogućnostima koje se osobi pružaju ispoljava se najprije u porodici koja trpi svakojake negativne pojave. Pojedinci se danas teško snalaze u sistemu koji je nemilosrdan pa dolazi do psihičkih problema, depresije i anksioznosti koji blokiraju osobu i ne daju joj da se ponaša onako kako treba” pojašnjava Đukanović.

To se dalje, kako kaže, ispoljava u porodičnim odnosima kroz sukobe i nezadovoljstva.

“Lično, osoba pogođena stresom može i najčešće i to radi, traži put utjehe u alkoholu ili drugim sredstvima koja joj omogućavaju da se oslobodi realnosti i napetosti koje u njoj osjeća. U našem društvu naročito, gdje vlada opšta atmosfera korupcije, nezakonistosti, socijalne i ekonomske nesigurnosti, stres se javlja gotovo kao prirodna pojava. Mnogo je nazadovoljnih i depresivnih ljudi. Ljudi postaju opterećeni samo mislima kako da zarade što je više moguće, trče za poslom, zapostavljaju svoj lični i porodični život a na kraju dobijaju veoma malo zauzvrat”, ističe Đukanović.

Sa stresom se, kaže, teško izboriti pogotovo ako se zna da situacija i okolnosti koje ga izazivaju traju u kontinuitetu već duže vrijeme.

“Najčešći način borbe kod nas je prilično staromodan alkohol i droga. To su dva najčešća metoda obračuna sa stresom i nezadovoljstvom. Napij se ili uzmi nešto da pobjegneš od realnosti. Do sljedećeg dana. Kod nas još uvijek nijesu zaživjeli neki metodi koji podrazumijevaju terapeutsko djelovanje ili liječenje. To se kod nas rješava na klasičniji i pogubniji način”, naglašava Đukanović.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније