Objavila M.L.B.

NARODNI MUZEJ

Bivši direktori ne osjećaju krivičnu odgovornost

Bivši direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović osumnjičen je da je nesavjesnim radom omogućio da iz te ustanove nestane 2.900 predmeta. Pejović je, u svojstvu osumnjičenog, saslušan u Osnovnom državnom tužilastvu na Cetinju. Prethodno je, u toku istrage, cetinjski Osnovni sud odbio zahtjev tužilaštva da se pretresu stanovi Pavla Pejovića, ali i Petra Ćukovića, koji je bio direktor muzeja od 1995. do 2007. godine. Pejović i Ćuković za TVCG kažu da ne osjećaju krivičnu odgovornost i da su spokojni.

Reagujući na optužbe da je nesavjesno radio i time omogućio da iz Narodnog muzeja nestane 2.900 predmeta, nekadašnji prvi čovjek Narodnog muzeja Pavle Pejović kaže da je potrebno sačekati izvještaj Državne komisije za nadzor revizije u Narodnom muzeju.

“To je priča van pameti. Prvo u toku je revizija i to radi komisija. Dok se ne završi taj postupak ne može se govoriti o tome da li je nestalo i koliko je nestalo. To je vrlo kompleksan i složen posao”, kaže Pejović.

Uprava za kulturna dobra je 2013, kada je na čelu muzeja bio Pejović, sprovela revalorizaciju kulturnih dobara.

Rezultat je bio manjak više od 2.900 muzealija. U krivičnoj prijavi, koju je podnio Aleksandar Berkuljan navodi se da je Narodni muzej po službenoj dužnosti morao da pokrene postupak protiv Petra Čukovića, koji je bio direktor Muzeja do 2007, a to nije učinjeno. Pejović objašnjava zašto.

“Ja to ne znam. Ni danas ja ne znam da sam to trebalo da radim, vjerujte ja nijesam pravnik, ja sam vajar. Meni je to neko trebalo da kaže. Vidite gospodine Pejoviću takva i takva je situacija uradite to. To meni niko nije rekao, da ja trebam da pokrećem protiv kolege postupak, a nijesam siguran ni da bih to uradio”, naveo je Pejović.

On navodi da je za vrijeme njegovog mandata urađeno mnogo, kako bi se saniralo veoma loše stanje u infrastrukturi muzeja.

Objašnjava i kada je kao direktor saznao da muzealije nedostaju i istiše da je svu dokumentaciju predao tužilaštvu.

“Prvi put smo dobili informaciju od zaštite uprave kulturnih dobara o stvarima koje nedostaju. Ja pojma nijesam imao da nešto nedostaje iz muzeja. Bilo je to 2015. godine. Odmah u roku od dva dana tražio sam od rukovodilaca da se izjasne o tome. Ništa od ovoga nema u tim papirima to su za mene validne stvari”, poručuje Pejović.

Petar Ćuković, bio je direktor Narodnog muzeja od 1995. do 2007. Pitali smo ga da li osjeća dio odgovornosti zbog višegodišnjih propusta u radu Narodnog muzeja.

“Dio odgovornosti moje sigurno postoji, jer ko radi taj i griješi. Krivičnu svakako ne, ali odgovornost moralnu osjećam, ja od toga ne bježim i ne mogu da pobjegnem”, navodi Ćuković.

On kaže i da nije srećan zbog toga što postoji mogućnosti da dođe do zastarjelosti krivičnog gonjenja.

“To je sada pitanje prava i ako pravnici kažu da je zastario onda je zastario i ja tu ništa ne mogu. Nije zgodno kad se kaže, zastario je, a da nije, on bi krivično odgovarao, nije to pozicija zbog koje mogu biti srećan”, naveo je Ćuković.

Dok tužilaštvo radi svoj dio posla,u Narodnom muzeju u toku je revizija muzejskih jedinica.

Rezultate očekujemo, kako je najavljeno polovinom 2019, kada će biti sastavljen konačan izvještaj o stanju u Narodnom muzeju.

Do tada nam ostaje da dijelimo optimizam sa ministrom kulture, koji je krajem 2018. kazao da ne isključuje mogućnost da muzealije budu pronađenje.

Nevenka Jovović, TVCG