Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Objavio: I. P. ]

28. 01. 2019. 06:49   >>  06:49 3

MIGRACIJE SA SJEVERA

Trbuhom za kruhom na jug

U 16 od 23 crnogorske opštine zabilježen je negativni prirodni priraštaj, od čega čak 12 na sjeveru zemlje. Pljevlja prednjače sa negativnim prirodnim priraštajem od minus 214. Tako je u toj opštini bilo 157 živorođenih, a 371 umrlih.

 

To polazuju posljednji preliminarni podaci Monstata za oktobar 2018. godine. Govoreći o migracijama, u tom periodu u Pljevlja se doselila 91 osoba, a odselilo čak 357.

Veći broj umrlih nego živorođenih imale su opštine Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Šavnik i Žabljak. Međutim, bez obzira na to, prirodni priraštaj u tom mjesecu na nivou države bio je pozitivan i iznosio je 781.

Razlog ove pojave su, kako tvrde Pobjedini sagovornici, ne tako dobri životni uslovi na sjeveru države, koji dovode do velikih migracija i odlaganja odluke o formiranju porodice zbog egzistencijalne nesigurnosti. Iako lokalne uprave, kao i država, ulaganjem u sjeverni region pokušavaju da spriječe odliv stanovništva, prema podacima statističara, za sada ne uspijevaju u tome.

Predsjednik opštine Pljevlja Mirko Đačić kazao je da na negativan prirodni priraštaj utiče visoka stopa mortaliteta, ali i izražene migracije.

“Životna sredina u našoj opštini je prilično narušena, velika je nezaposlenost, mladi se sve teže osamostaljuju i odlučuju na zajednički život i brak, a mnogi odlaze u Podgoricu ili na Primorje zbog zaposlenja, lakšeg života ili bolje zarade. Sve je više stanovnika srednje i starije životne dobi. Veliki broj radno sposobnih je napustio zavičaj i ovaj trend je posebno izražen u seoskom dijelu opštine, gdje su u najvećem broju ostala starija ili staračka domaćinstva sa jednim ili dva člana”, objašnjava Đačić.

Prema podacima Monstata iz oktobra prošle godine, u Pljevlja se doselila 91 osoba, a iselilo 357. Direktna pomoć opštine mladim bračnim parovima i novorođenčadima je, kako kaže Đačić, skromna.

“Roditeljima svakog novorođenčeta isplaćuje se jednokratna novčana naknada. Takođe, svaki par koji sklopi brak i odluči se za život na selu dobija od lokalne uprave 400 eura. Kada dobiju prinovu, dobijaju još 400 eura, a istu tu sumu dobijaju za svako naredno dijete. To nijesu velika sredstva, ali u pripremi je nova odluka kojom će ove naknade biti znatno veće”, najavio je Đačić.

U opštini Andrijevica prirodni priraštaj u oktobru 2018. godine bio je negativan i iznosio je minus 20. Podaci ukazuju da se u tom periodu u Andrijevicu doselilo 72 osobe, a 113 odselilo.

Iz lokalne uprave ukazuju da su uzrok niskom nivou nataliteta česte migracije stanovništa, posebno omladine, kao i loša materijalna situacija prouzrokovana velikom nezaposlenošću.

“Mladi su uslovljeni da poslije završene srednje škole, ukoliko žele da nastave školovanje odlaze u veće opštine, gdje najčešće i ostaju. U našoj maloj opštini privredni sektor nije značajno razvijen, kao ni infrastruktura, što Andrijevicu stavlja u nepovoljan položaj”, objašnjavaju iz opštine.

Kada su u pitanju podsticajne mjere za rast nataliteta, za sad opština iz budžeta odvaja određene naknade za prva dva novorođenčeta, ali plan za sljedeću godinu je, kako ističu, da naknada bude opredijeljena i za treće i četvrto novorođeno dijete.

Potpredsjednik opštine Gusinje Huso Brdakić kaže da se i oni, kao i većina gradova na sjeveru Crne Gore, suočavaju se padom nataliteta, koji je uslovljen prvenstveno čestim iseljavanjem stanovništva.

“Osim toga, oni koji ostaju, zbog straha da ne mogu da se zaposle ili nesigurnog posla, ne stupaju u brak i ne stvaraju potomstvo”, objašnjava Brdakić.

U opštini Plužine kao i ostalim opštinama na sjeveru prirodni priraštaj je godinama negativan. Posljednji podaci Monstata iz oktobra prošle godine pokazuju da je prirodni priraštaj iznosio minus 22. Takođe, podaci govore i o velikom broju migracija, pa se u tom periodu doselilo 20, a odselilo 73 ljudi. Iz lokalne uprave ističu da je loša ekonomska situacija, kao i nezaposlenost, razlog zašto ljudi ne stvaraju potomstvo ili odlaze u potrazi za boljim uslovima za stvaranje porodice.

“Roditelji za prvorođeno dijete dobijaju 500 eura, a za drugo 1.000 eura, dok za treće i svako naredno dijete roditelji od opštine dobijaju 2.000 eura. Ovi iznosi se dvostruko uvećavaju ako su roditelji novorođenčadi vlasnici registrovanog poljoprivrednog gazdinstva”, ističu iz opštine Plužine.

Kako kažu, od 2014. godine sve nezaposlene porodilje do navršenja dvije godine od rođenja djeteta dobijaju po 100 eura mjesečno.

Sociolog Andrija Đukanović ističe da je dugogodišnje neravnomjerno ulaganje države dovelo do toga da sjever naše države zaostaje u razvoju.

“Ne vjerujem da bi migracije bile baš ovolikog obima da su na sjeveru stvorene mogućnosti za ostanak. Neko bi otišao iz nekih drugih razloga, ali ovolika masa ljudi sigurno ne odlazi bez dobrog razloga. Dakle, ekonomija je ključna za život običnog, prosječnog čovjeka. Na osnovu ekonomske računice donose se odluke i život usmjerava u određenom pravcu”, objašnjava Đukanović.

On ističe da se zbog industrijalizacije i modernizacije promijenio način života, vrijednosti, a tako i poimanja porodice.

“Živjelo se na selima, gdje je bilo potrebno više radne snage, i svi članovi porodice su radili na svojim imanjima i proizvodili. Porodica se shvatala drugačije u smislu da se cijenilo ako se ima više djece. Danas se na porodicu gleda drugačije, malo ljudi teži da ima mnogo djece kao nekad jer žele da se ostvare u karijeri i drugim oblastima života. U prošlosti, iako siromašni, ljudi su htjeli da im je kuća “puna”. Siromaštvo se nekada lakše shvatalo i podnosilo. Danas mladi ljudi ne žele tako da žive. Pomisao na život u oskudici i teškom fizičkom poslu tjera ih da idu u gradove, školuju se i traže posao van sela”, ističe Đukanović.

Пратите нас на

Коментари3

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније