[ Mina, objavila B.B. ]

AMBASADORKA BUGARSKE

Izbori za EP nemaju veze sa politikom proširenja Unije

Izbori za Evropski parlament ne bi trebalo da se dovode u direktnu vezu sa politikom proširenja Evropske unije (EU), ocijenila je ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori, Meglena Plugčieva i dodala da je pridruživanje Uniji strateški izbor politike zasnovan na zajednički dogovorenim ciljevima.

Plugčieva je u intervjuu agenciji MINA, kazala da u Crnu Goru dolazi sa bogatim političkim i diplomatskim iskustvom, kao i sa ambicioznim programom za dalju nadgradnju i razvoj prijateljskih bilateralnih odnosa u političkoj, ekonomskoj i kulturnoj sferi dvije države.

"Naravno, u fokusu rada će biti obezbjeđivanje političke i ekspertske podrške Crnoj Gori u raznim političkim sektorima da bismo ukazali dopunsku pomoć svojim dobrim iskustvom", rekla je Plugčieva.

Prema njenim riječima, izbjegavanje pogrešaka i neuspjeha je put koji vodi ka ubrzavanju neophodnih reformi i procesa pregovora s ciljem sticanja punopravnog članstva u EU.

"Članstvo u EU ne može postati realnost bez značajnih i nepovratnih reformi u osnovnim oblastima politike", kazala je Plugčieva.

Evropski parlament, smatra ona, tradicionalno podržava integraciju regiona Zapadnog Balkana.

"EK je prije godinu usvojila specijalnu strategiju za Zapadni Balkan. Izvjesno je da će izbori, ali i situacija u vezi sa Bregzitom uticati na dešavanja u Briselu, ali proširenje ostaje prioritet, bez obzira na izbornu dinamiku", navela je Plugčieva.

Upitana da li postoji opasnost od jačanja desničarskih partija u Evropskom parlamentu, kazala je da bi bilo rano, i na nivou spekulacija da se prave prognoze o političkom sastavu budućeg Evropskog parlamenta.

Ona je naglasila da posljednja proučavanja javnog mnjenja među državljanima EU pokazuju da preovlađuje sve veća potreba za jedinstvom i osjećajem pripadnosti opštim vrijednostima EU.

"Državljani država EU su kritični, ali ocjenjuju i korist i prednosti, koje im donosi članstvo u EU, posebno u kontekstu predstojećeg Bregzita, koji je trenutno povezan sa velikom dozom neizvjesnosti i nesigurnosti, kako za građane, tako i za biznis", rekla je Plugčieva.

Prema njenim riječima, posljednijh godina EU je prošla kroz krize i izazove, ali uvijek je nalazila rješenja i izlazila jača iz njih.

Ona je podsjetila da je Bugarska ostvarila tokom prošle godine izuzetno uspješno predsjedavanje Savjetom EU i dala snažan poticaj za evrointegracione procese zemalja Zapadnog Balkana.

"Petnaest godina nakon Solunskog sporazuma iz 2003. godine, tokom bugarskog predsjedavanja EU, ova tema je dobila poseban značaj. Očigledno je da bez sigurnosti i stabilnosti na Balkanu ne može biti dobre i uspješne budućnosti za EU", navela je Plugčieva.

Prema njenim riječima, Bugarska se angažovala u smislu konkretne političke, ekspertske i finansijske pomoći i spremna je da lobira, da bude "advokat" Crne Gore tokom ispunjavanja neophodnih uslova i povišenih kriterijuma na tom, kako je rekla, ovom teškom putu.

"Zbog toga bih mogla da nazovem ovakvu pomoć 'kritičkom solidarnošću'", rekla je Plugčieva.

Crna Gora je, smatra ona, pozitivan primjer u nizu otvorenih pitanja i komplikovanih odnosa u regionu Zapadnog Balkana.

Svakako, smatra ona, treba i nadalje ulagati napore u tom pravcu, kako bi i ostala dobar primjer.

Na pitanje šta je Bugarskoj bilo najteže da ispuni na putu ka EU, Plugčieva je odgovorila da je cjelokupna transformacija društveno-političkog života je bila teška i zahtjevala je velike napore.

"Ono što je bilo bitno, međutim, je da je za Bugarsku članstvo u EU bilo nacionalno pitanje, koje je ujedinilo političare iz različitihih partijskih grupacija, civilno društvo, nevladin sektor, biznis, medije, sve", navela je Plugčieva.

Kako je rekla, veliki napori su bili uloženi da se predstave pred partnerima iz EU i da pridobiju njihovo povjerenje.

Kako je navela, bugarsko iskustvo pokazuje da jednaka pažnja treba da bude posvećena i količini i kvalitetu reformi.

"Naravno, bilo je mnogo emocija i želje da što prije uđemo u EU, ali trebalo je da shvatimo da te reforme nije moguće ostvariti od danas do sjutra i da ih sprovodimo zbog nas, zbog bugarskih državljana, a ne zbog toga što Brisel insistira na tome", navela je Plugčieva.

Prema njenim riječima, EK je bila najzahtjevnija u odnosu na reforme pravosuđa, unutrašnji red, vladavinu prava, slobodu medija, transparentnost i zakonitost u potrošnji javnih finansija.

"Naročito ozbiljna pažnja je bila posvjećena borbi protiv korupcije i kriminala da bi društvo moglo da ukaže povjerenje državnim institucijama i nezavisnom sudstvu, kao i da bude uvjereno da postoje zakonitost i pravda", kazala je Plugčieva.

Upitana šta bi, prema njenom mišljenju Crnoj Gori moglo da bude najteže da ispuni na putu ka EU, ona je ukazala da je od nedavno u Podgorici.

"Znam iz našeg iskustva da su rad i odgovornost ogromni, a već sam i spomenula neke od osnovnih tema. Međutim, ne treba da potcjenjujemo ni temu zaštite okoline i životne sredine, niti garancije dobrih uslova za lokalni biznis i strane investitore", kazala je Plugčieva.

Ona je ocijenila da su uspjeh sa imenom Republika Sjeverna Makedonija i članstvo u NATO grandiozan uspjeh ne samo jedne države, već cijelog regiona Balkana.

"Ovaj veliki napredak nakon gotovo 30 godina zastoja nas čini optimističnim, čini da na Balkan ne gledamo u nekom kontekstu prošlosti, već da želimo da gradimo zajedničku dobru budućnost", kazala je Plugčieva.

Ona je citirala premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva koji je, prije nekoliko dana, prilikom uručivanja velike nagrade Minhenske konferencije dodijeljene njemu i grčkom premijeru Ciprasu, i rekao da tu veliku i prestižnu nagradu dijeli sa svojim bugarskim kolegom i prijateljem Bojkom Borisovim.

"Tako je Bugarska dobila još jedno priznanje za svoj veliki doprinos ubrzavanju procesa stabilizacije i evro-perspektive zemalja Zapadnog Balkana. Ovo članstvo će katalizovati i proces evrointegracije Sjeverne Makedonije", smatra Plugčieva.

Ona je rekla da je Bregzit gubitak i veliki izazov i za UK i za EU.

"Kao što vidite sada, do posljednjeg trenutka, u dijalogu se traži najbolje rješenje za regulisanje odnosa između UK i EU prije i poslije Bregzita. Sve je moguće po tom pitanju", kazala je Plugčieva.

Kako je kazala, posljednja proučavanja javnog mnjenja pokazuju da preko 50 odsto britanskih državljana ne bi željelo da napusti EU, s obzirom na to da su potpuno svjesni velikih prednosti koje im EU pruža, kao što su sloboda kretanja ljudi, kapitala, roba i mnoge druge.

"Da ne zaboravimo da državljani EU vide svoj status ne samo u svjetlu finansijskih i materijalnih olakšica, već prije svega kao savez zemalja koje dijele opšte vrijednosti i koje su ujedinjene u svojoj različitosti", zaključila je Plugčieva.

Plugčieva je uručila akreditivna pisma predsjedniku Milu Đukanoviću 8. februara.