[ Mina, Objavila: R.P. ]

VIŠE DRŽAVNO TUŽILAŠTVO

Odbačene krivične prijave Crnogorskog pokreta

Više državno tužilaštvo (VDT) u Podgorici, odbacilo je dvije krivične prijave Crnogorskog pokreta, u vezi sa organizovanjem parastosa vrhovnom komandantu četničkih jedinica tokom Drugog svjetskog rata Dragoljubu Mihailoviću i sanacijom spomen obilježja srpskom i jugoslovenskom kralju Petru Karađorđeviću u Budvi.

U VDT-u su ocijenili da ti događaji ne predstavljaju izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje, piše Pobjeda.

Koordinator Crnogorskog pokreta Stevo Vučinić, podnio je te dvije krivične prijave prošle godine, zbog, kako je naveo, kršenja Krivičnog zakonika, koje se odnosi na zabranu izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Državna tužiteljka u VDT-u Suzana Milić, smatra da nije došlo do kršenja Krivičnog zakonika, jer prijavljena djela ne predstavljaju to krivično djelo, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, kao ni bilo koje drugo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Crnogorski pokret podnio je krivičnu prijavu protiv nevladine organizacije (NVO) "Srpski soko", zbog parastosa Mihailoviću u julu prošle godine.

U tom slučaju se, kako smatraju iz Crnogorskog pokreta, "indirektno mržnja raspiruje prema Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima, Hrvatima i Albancima koji su bili meta zločinačkih pohoda četničkih jedinica Mihailovića u toku Drugog svjetskog rata".

U VDT-u smatraju drugačije i tvrde da to krivično djelo čini onaj ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti.

"U konkretnom slučaju bilo je najavljeno obavljanje parastosa kao posebnog obreda koji je ustanovila crkva u spomen mrvtih, kao i posebne molitve za njih – čin koji zakonom nije zabranjen, a kojim se ni indirektno, ni direktno ne upućuje, niti se upućivao poziv, niti podsticalo na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti", navodi se u odbačenoj krivičnoj prijavi, koju je potpisala Milić.

Kako se dodaje, obred sam po sebi ne predstavlja radnju bilo kog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, pa ni određenog člana Krivičnog zakonika .

"NVO 'Srpski soko' iz Herceg Novog, održavanjem vjerskog obreda – parastosa, nije preduzela nijednu radnju koja bi predstavljala bitno obilježje bića krivičnog djela za koje se prijavljuje, kao ni bilo kog drugog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, te je osnovano bilo tu krivičnu prijavu odbaciti“, ocijenila je Milić.

Drugu krivičnu prijavu Crnogorski pokret podnio je protiv opštine Budva zbog raspisivanja konkursa za sanaciju spomenobilježja srpskom i jugoslovenskom kralju Petru Karađorđeviću u tom gradu.

U krivičnoj prijavi Crnogorski pokret navodi da je Zakonom o spomen obilježjima zabranjeno podizati spomen obilježja za događaj koji označava gubitak slobode ili nezavisnosti Crne Gore i osobi koja je u istoriji Crne Gore imala negativnu ulogu.

"Veličanje okupacije, okupacione vojske i osobe koja ih oličava u konkretnom slučaju – srpske vojske i kralja Petra Karađorđevića nije samo uvreda Crnogorcima, kao slobodarskom narodu, nego indirektni poziv na nasilje i mržnju prema njima", navedeno je u prijavi.

Milić smatra da samim objavljivanjem javnog konkursa za sanaciju spomen-obilježja nije počinjeno to krivično djelo, kao ni bilo koje drugo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

"Opština Budva, raspisivanjem konkursa za sanaciju spomenobilježja Karađorđeviću, u tekstu konkursa nije navodila niti na bilo koji drugi način javno pozivala ili podsticala bilo koga na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti", istakla je Milić.
(kraj) mip