[ Objavila B.B. ]

IZ CGO ZAHTIJEVAJU

I crnogorsko pravosuđe da otkrije istinu o zločinima devedesetih

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, povodom 24. marta – Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, ponovo apelovalo na crnogorsko pravosuđe da preduzmu sve zakonske mjere da rasvijetle sudbinu nestalih i suzbiju nekažnjivost ratnih zločina počinjenih tokom ratova 90-tih.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je potrebno mnogo posvećenije raditi na primjeni svih mehanizama pravne pomoći na međunarodnom nivou, u svrhu izviđaja, istrage ili sudskih postupaka, a u vezi sa teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991.

"Na važnost međunarodnog mehanizma u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina i uspostavljanja tranzicione pravde ukazuje i nedavna presuda Radovanu Karadžiću. Osuđujuća presuda Karadžiću bi trebalo da bude izvor i opomena i za crnogorsko društvo na neophodnost adekvatnog suočavanja i sa našom ratnom prošlošću. U Crnoj Gori još uvijek imamo klimu koja podržava nekažnjivost ratnih zločina i vrijeđa dostojanstvo žrtava, čije je jedno od važnih izvorišta i visedecenijska kontinuirana vladavina onih koji su bili vlast i kad su se ti zločini počinili i donosili i tada i sada odluke u ime građana i građanki Crne Gore" navodi se u saopštenju CGO.

Kako se dodaje, i dalje je na snazi zvanično opredjeljenje negacije činjenice da je Crna Gora ikada bila u ratu, iako imamo i crnogorske žrtve i zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, i zločine počinje od strane crnogorskih državljana na drugim teritorijama, kao i one crnogorske građane koji su izgubili svoje živote u logorima na prostoru bivše Jugoslavije.

"Haški tribunal je prolazio kroz različite faze i nije ispunio velika očekivanja pred kojima je našao ovaj mehanizam. Ovo se odnosi na jedan broj oslobađajućih konačnih presuda za osobe koje su u prvostepenom postupku bili osuđeni na visoke zatvorske kazne. Međutim, dragocjeno je i što je Tribunal uspio dokumentovati ogroman broj činjenica, prikupiti opsežan materijal o ratnim zbivanjima i zločinima na prostoru bivše Jugoslavije. Tu su i svjedočenja preživjelih, žrtava, ali i optuženih i njihovih branioca, što bi trebalo da nacionalne pravosudne instance dalje koriste u procesuiranju odgovornih" ističu u CGO.

CGO podsjeća da se radi o krivičnim djelima koja ne zastarijevaju što obavezuju države regiona da privedu pred lice pravde i utvrde krivičnu odgovornost svih podstrekača, nalogodavaca i izvršioca tih zločina. Obaveza država regiona je i da naprave sveobuhatan popis žrtava, utvrde sudbinu na hiljade nestalih i isplate ratne oštete svim stradalima, ali i da gaje kulturu sjećanja koja mora postati ključni mehanizam u borbi protiv zaborava i prevencije zločina.

Kako podsjećaju, Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, velikog borca za ljudska prava. On je ubijen 24. marta 1980. zbog oštrih osuda kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, braneći principe zaštite prava na život, promovisanje ljudskog dostojanstva i žestokog protivljenja svim oblicima nasilja. Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.