PREDSTAVNICI STUDENATA

Unapređivati uslove na UCG

Dugo čekanje na zaposlenje, loša infrastruktura na fakultetima, zastarjeli studijski programi, te nezainteresovanost pojedinih profesora da na što kvalitetniji način prenesu znanje studentima samo su neki od problema sa kojima se danas suočavaju crnogorski studenti.

To su za Portal RTCG istakli predstavnici studenata, koji su govorili o njihovom položaju, uslovima studiranja, ali i načinima na koji bi trebalo rješavati probleme sa kojima se suočava akademska zajednica u Crnoj Gori.

Predsjednica Crnogorskog udruženja studenata Fakulteta političkih nauka (MAPSS) Mina Međedović kao jedan od problema studenata navodi zastarjele studijske programe koji su bazirani na obimnom teorijskom gradivu.

Smatra da su nezadovoljstvo sistemom i nepružanje dovoljnog prostora za inovativnost i ispoljavanje kreativnosti neki od uzroka "odliva mozgova".

Nastava na UCG najbolja u državi

"Nezadovoljstvo takođe vlada i u pogledu aktivizma i vezano je za one koji zastupaju studentske stavove. Moj stav je da situacija može biti bolja kada bude bolja komunikacija na relaciji Rektorat - student i kada se bude odvijala preko više instanci", objasnila je ona.

Međedovićeva je takođe ukazala na loše uslove u studentskim domovima i menzama, kao i nejednakost prilika za obrazovanjem.

Predsjednik Vijeća studenata Ekonomskog fakulteta Vasilije Ivanović kao primarni problem studenata ističe nemogućnost ili dugo čekanje na zaposlenje.

Ipak, i pored problema predstavnik studenata Ekonomskog fakulteta vjeruje da je kvalitet nastave na UCG i dalje najbolji u državi i pored svih nedostataka.

“Tu mislim na lošu infrastrukturu na pojedinim fakultetima, nezainteresovanost pojedinih profesora da na što kvalitetniji način prenesu znanje studentima ili druge slične poteškoće sa kojima se suočavamo, snažno odolijevamo konkurenciji i čuvamo privilegovano mjesto za UCG na crnogorskom prostoru visokog obrazovanja“, kazao je Ivanović.

Međutim, dodaje kako se Univerzitet ipak mora mjeriti sa razvijenim državama, i da samo kontinuiranim radom može dostići kvalitet koji nalažu evropski standardi.

Naši sagovornici su saglasni da je potrebno poboljšati uslove za rad profesora i studenata, poboljšati laboratorije i infrastrukturu, kao i unaprjeđenje prakse koja zaslužuje značajniju ulogu na fakultetima Univerziteta.

Model studiranja prilagoditi smjerovima

Model studiranja 3 + 2 je jedna od čestih polemika među studentima, te da li bi trebalo pratiti evropske standarde ili zadržati stari model koji je duže vrijeme bio zastupljen u Crnoj Gori.

Međedović je izjavila da je model studiranja potrebno prilagoditi različitim smjerovima.

"Smatram ga adekvatnim za smjerove kojima je potrebna, pored teorijske, i praktična nastava zarad magistarskog rada. Mislim da će se većina studenata složiti da je specijalistička godina na fakultetima donekle protraćena, i da je izbor između ova dva modela na studentima i zavisi od smjera, a ne fiksna stvar na svim fakultetima“ odgovorila je ona.

Sa druge strane, Ivanović je naglasio da se ovim modelom težilo modernizovanju i unapređenju visokog obrazovanja, ali dodaje da ipak postoje stvari koje je potrebno mijenjati i nada se da reforma neće ostati mrtvo slovo na papiru.

"Ukoliko nadležne insitucije na vrijeme reaguju i budu imale sluha za primjedbe od strane Studentskog parlamenta, koji već dvije godine intenzivno prikuplja informacije preko svojih predstavnika na svim fakultetima, smatram da će reforma biti uspješna i donijeti željene rezultate“, objasnio je Ivanović.

Međedovićeva i Ivanović navode da postoji praksa održavanja gostujućih predavanja na UCG.

Predsjednica MAPSS-a smatra da se „mnogo više prilika nudi mladima da čuju i rade sa stručnjacima na Univerzitetu. Ovo je praksa koju treba nastaviti i intenzivirati“.

Različito o ugroženim pravima

Ivanović je takođe naveo kako je na nekim fakultetima neophodno dovesti strane stučnjake kako bi studenti imali priliku da čuju ono što je predodređeno nastavnim planom i programom.

"Potrebno je pronaći pravu mjeru između potrebe svakog fakulteta i ustanove da razvija sopstveni kadar i daje prostor sopstvenom kadru da preuzima ključnu ulogu u nastavnom procesu, ali i poželjnog stanja da studenti slušaju predavanja i od eminentnih stručnjaka iz te oblasti koji dolaze sa ustanova visokog obrazovanja iz regiona ili šireg evropskgo prostora visokog obrazovanja“, kazao je predstavnik studenata Ekonomije.

Međutim, o ugroženosti prava studenata stavovi naših sagovornika se mimoilaze.

MAPSS je organizacija koja podrzava svaki vid mirne borbe za slobodu i prava studenata bez cenzure, a njihova predsjednica vjeruje da studentski protesti, koji su aktuelni u posljednje vrijeme, pokazuju da nisu svi studenti zadovoljni svojim položajem. Međedovićeva smatra da postoji strah kod studenata da iskažu stav ili da će to uticati na njihov položaj na fakultetu.

Sa druge strane, Ivanović ne smatra da su prava studenata ugrožena i dodaje da se „u najvećem mogućem procentu prava studenata poštuju, a i ukoliko se dese određeni propusti kojima su ta prava zaštićena, postoji procedura kojom se i ta problematika rješava“.

Govoreći o poboljšanju položaja studenata, Međedović smatra da bi budući akademski građani “trebalo da se aktiviraju što masovnije i da jasno iznesu svoj stav i aktivno učestvuju u svim legalnim i legitimnim opcijama koje im se nude”.

"Trebalo bi da se poboljša komunikacija izmedju ljudi koji su izabrani kao predstavnici i studenata sa jedne, a Rektorata sa druge strane.

Takođe, potrebno je uvesti sredstva kontrole i nadzora koji će biti instanca više od studenata“, istakla je sagovornica.

Za bolji položaj studenata na tržištu rada

Mladi bi trebalo da budu uključeni u rješavanje problema koji ih se tiču. Prema riječima Međedovićeve NVO sektor nudi prilike za usavršavanje i aktiviranje studenata. Ipak, smatra da je mali broj onih koji se uključuju u procese donošenja odluka i rješavanju problema, kao i to da bi trebalo raditi na svijesti da su politike itekako vezane za mlade.

Ivanović vjeruje da je potrebno raditi na odnosu profesora prema studentima koji bi trebalo da bude kolegijalan i prijateljski.

"Nažalost, mnogo je primjera koji pokazuju da se profesori ponašaju uzvišeno u odnosu na studente. Studenti od njih treba da uče, ne samo gradivo koje je predviđeno, već i ostale životne lekcije, koje će studentima u većini slučajeva biti potrebnije od onog stručnog znanja koje steknu“ kazao je predstavnik i dodaje da bi “ institucije i društvo u cjelini trebalo da se pobrinu da studenti imaju bolju poziciju na tržištu rada, jer svako društvo bi trebalo da počiva na mladim ljudima.

Međutim, Ivanović je naglasio kako je Studentski parlament UCG primio brojne inicijative od studenata, kao i to da će na osnovu njih djelovati ka nadležnim institucijama.

Predsjednica MAPSS-a je zaključila da bi studenti trebalo da učestvuju u „procesima sudentskih izbora, radnih grupa vezanih za politike mladih i svim akcijama koji utiču na promjenu svijesti i ukazuju na problem u društvu”.

"Apatija je najgori neprijatelj mladih ljudi danas“, rekla je Međedović, dok Ivanović ukazuje da bi studenti trebalo da "jasno iznose svoje stavove o svim pitanjima, daju prijedloge i inicijative, ali nikako ne smiju da dozvole da ih neko iskoristi za ostvarenje svojih ciljeva koji nemaju dodirnih tačaka sa onim što su stvarni i realni studentski problemi ili zahtjevi“.

Podsjećamo, Dan studenata se obilježava u znak sjećanja na Žarka Marinovića, studenta prava koji je ubijen u Beogradu aprila 1936. godine.

Inače, crnogorski studenti 4. april su proslavili uz koncert Crvene jabuke na platou između Ekonomskog i Pravnog fakulteta, gdje je vladala prijatna atmosfera uz piće, ples, muziku i druženje.

Sanja GOLUBOVIĆ - Danica KOVAČEVIĆ