- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
14. 04. 2019. 20:33 >> 20:33
KONTROLA SADRŽAJA
Razviti mehanizme za praćenje društvenih mreža
Eksplicitni snimci nasilja i prenos terorističkih napada uživo na društvenim mrežama postavlja pitanje odgovornosti tih platformi zbog emitovanja takvog sadržaja. Vlade mnogih zemalja tome žele da stanu na kraj rigoroznim zakonima. Stručnjaci smatraju da je nemoguće u potpunosti suzbiti tu pojavu, već je, kažu, najvažnije da nadležni državni organi razviju odgovarajuće mehanizme i dobru saradnju sa internet provajderima da prate i zabrane određeni neprimjereni sadržaj.
Tragični napad na Novom Zelandu koji je prenošen uživo na Fejsbuku i dijeljen više od sat prije nego što je uklonjen, još jednom je pokazao nemoć društvenih mreža da spriječe emitovanje i širenje takvih sadržaja. Vlade mnogih zemalja zatražile su hitnu reakciju i uklanjanje rasističkih i desničarskih kanala na društvenim platformama.
"Fejsbuk koristi vještačku inteligenciju i moderatore koji pronalaze sporne sadržaje, ali nije moguće sve pronaći, jer video koji se prenosi uživo u početku može da djeluje bezazleno, a potom, bez upozorenja, preraste u nasilan. Pitanje je kakav će biti odgovor nadležnih kompanija", kaže Barbara Ortutej, IT stručnjak APTN-a.
Fejsbuk je odgovorio time što je u posljednjih mjesec zatvorio 2.300 profila, naloga i veb stranica, zabranio veličanje bjelačkog nacionalizma, a razmatra i ograničenje pristupa sadržajima koji se prenose uživo. Ipak, nije moguće sve sumnjive sadržaje suzbiti, ali se taj broj može smanjiti na dva načina.
"Da nacionalne službe i nacionalno zakonodavstvo urade sve što je u njihovoj moći, na osnovu preporuka i sugestija krovnih svjetskih institucija i druga stvar je uska povezanost i saradnja državnih organa i privrednih kompanije koje nude internet servise", kaže Adis Balota, dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran.
Primjera radi, Australija je usvojila zakon kojim će društvene mreže biti kažnjene do deset odsto njihove godišnje dobiti, a direktori kompanija zatvorom do tri godine, ukoliko nasilni sadržaj odmah ne bude uklonjen. Ipak, svako ima pravo da objavi šta želi.
"S druge strane, nadležni državni organi treba da razviju mehanizme i dobru saradnju da prate određeni sadržaj i kad primijete da određeni post i određena veb stranica i fejsbuk nalozi prelaze određena zakonska rješenja i pravila u obavezi su da automatski reaguju i obavijeste zvaničnog provajdera", navodi Balota.
Društvene mreže moraju biti odgovorne za svoje sadržaje, ali ekstremističke poruke često je teško otkriti jer se plasiraju u skrivenoj formi, putem popularnih medija, muzičkih spotova i online video-igrica.
"Nije sve vijest što se plasira na senzacionalistički način, a što okupira pažnju jednog prosječnog konzumenta i na taj način ga formira da se on ponaša nefunkcionalno agresivno u javnom prostoru, kakav je prostor društvenih mreža. Dobar dio mora da bude cenzurisan da sve ono što se plasira preko određenih medija, odnosno portala da mora biti selektovano", sociološkinja Anica Obradović.
Kontroli sadržaja može doprinijeti i svaki posjetilac internet servisa i portala time što će prijaviti, a ne širiti društvenim mrežama sadržaj koji je neprimjeren. Time pokazuje i da je odgovoran kao građanin.
Коментари0
Остави коментар