Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Izvor: PR Centar, Objavila: M.M.Lj. ]

23. 04. 2019. 18:30   >>  18:27 1

OKRUGLI STO INŽENJERA

Video nadzor isključivo u cilju bezbjednosti

Sistemu video nadzora može se pristupiti kada dođe do neželjene pojave, ali razlozi zbog kojih se on uvodi isključivo moraju biti u cilju bezbjednosti lica i imovine i ako se to ne može uraditi na drugačiji način.

 

To je saopšteno za okruglim stolom „Zakonska regulativa i praksa u primjeni sistema video nadzora“, koji je organizovala Strukovna komora elektroinženjera IKCG (SKEI).

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Radenko Lacmanović, kazao je da su lični podaci sve informacije o fizičkom licu na osnovu kojih je utvrđeno ili se može utvrditi identitet tog lica, navodeći da je video nadzor jedan od načina na koji se lako i jednostavno može utvrditi identitet određenog lica.

On je podsjetio da je u 2008. godine u Crnoj Gori donijet Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, nakon čega je formirana Agencija.

„Lični podaci su nešto što se čuva i štiti, a ne što se krije. Čuva se i štiti samo ono što nam je dragocjeno i što nas može na najbolji način afirmisati i predočiti široj društvenoj zajednici, a krije se ono što nas može kompromitovati i učiniti nedostojnim članovima te društvene zajednice. Zbog toga je velika razlika između čuvanja i zaštite ličnih podataka“, naveo je Lacmanović.

Prema njegovim riječima, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, javni sektor, privredna društva, pravna lica i preduzetnici mogu da uvode i vrše video nadzor pristupa u službeni i poslovni prostor, kontrole ulaza u službeni i poslovni prostor, zaštite tajnih podataka ili poslovnih tajni. 

Lacmanović je pojasnio da se video nadzor može uvesti ili vršiti i u nekim drugim službenim prostorijama, a ukoliko obavljanje radnih zadataka u njima predstavlja poseban rizik za zaposlene, ali uvijek i isključivo u situacijama kada se to ne može postići na drugačiji način.

„Odluku o uvođenju video nadzora, kada je u pitanju javni sektor, donosi starješina tog organa. Ta odluka mora biti obrazložena, sa njom moraju biti upoznati predstavnici zaposlenih. Da bi odluka bila validna, morate dobiti mišljenje predstavnika zaposlenih“, čak iako ono nije pozitivno, istakao je Lacmanović.

On je kazao da mora biti vidno istaknuto obavještenje na mjestima gdje se vrši video nadzor „i to na način da vaše oko prije vidi to obavještenje da je objekat pod video nadzorom, nego što će oko kamere vidjeti vas“.

„Prije uspostavljanja video nadzora, potrebno je dostaviti obavještenje Agenciji za zaštitu ličnih podataka da imate namjeru da formirate zbir ličnih podataka (video nadzor) i zatražiti, u skladu sa članom 28 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, saglasnost nadzornog organa (Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama)“, rekao je Lacmanović.

On je kazao da, ukoliko se video nadzor vrši na način predviđen zakonom, to podrazumijeva da pristup tim snimcima ne može biti pušten preko internet i kablovske televizije, interneta ili drugih sredstava masovne komunikacije.

„Jako je važno da sistem video nadzora i njegove baze budu obezbijeđeni od neovlašćenog pristupa, neadekvatne upotrebe, zloupotrebe ili davanja neovlašćenim licima na korišćenje“, rekao je Lacmanović.

Još je važnije da, kako je dodao, za sistem video nadzora bude ispunjen pravni osnov za vršenje video nadzora.

„Sistem video nadzora mora da funkcioniše na taj način da se koristi samo u slučajevima kada je došlo do neželjene pojave, a da, ukoliko pristupate tom sistemu, ostaje trag o tome kad, po kom pravnom osnovu, zbog čega i u koje vrijeme ste pristupali tim podacima. Preporuka je da rokovi za čuvanje snimaka budu što kraći“, istakao je Lacmanović.

Govoreći o instaliranju video nadzora u stambenim zgradama, Lacmanović je pojasnio da je, da bi se instalirao taj sistem nadzora u stambenim zgradama, potrebna saglasnost stanara koji imaju 70 odsto etažne svojine.

„Takav sistem video nadzora mora biti postavljen na način da postoji obavještenje i da se zna ko je odgovorno lice koje rukuje sa istim. Isključivo može biti postavljen na ulazu i izlazu, i u zajedničkim prostorijama kao što su sale za bicikla, garaže, a nikako u hodnicima koji nemaju vezu sa centralnim hodnikom koji vodi ka spoljašnjem ili unutrašnjem ulazu. Ne mogu biti instalirani u liftovima, garderobama, sanitarnim prostorijama...“, naveo je Lacmanović.

On je rekao da sve isto važi i za javne površine.

„Trebate donijeti odluku, ukoliko radite video nadzor javne površine, morate istaći obavještenje, upoznati zaposlene, obrazložiti to, obavijestiti Agenciju i zatražiti saglasnost za uspostavljanje video nadzora. Ukoliko se desi suprotno, pa je video nadzor uspostavljen na javnoj površini bez saglasnosti Agencije na javnoj površini, Agencija vrši postupak nadzora i subjektu koji je to uradio ili onome ko gazduje tom javnom površinom, Agencija donosi Rješenje o uklanjanju video nadzora sa te javne površine“, pojasnio je Lacmanović.

Razlozi zbog kojih se uvodi video nadzor, kako je istakao, isključivo moraju biti u cilju bezbjednosti lica i imovine, i ako se to ne može uraditi na drugačiji način.

„Mnogi iz državnih organa kažu da žele da uvođenjem sistema video nadzora spriječe, preduprijede ili otkriju izvršenje određenih prekršaja ili krivičnih djela. Moguće da to, na način na koji oni obrazlažu takav zahtjev, nije problematično, ali da bi dobili saglasnost, potrebno je obrazložiti Agenciji razloge zbog kojih je potrebno pokriti javnu površinu video nadzorom“, objasnio je Lacmanović.

Predsjednik Inženjerske komore Crne Gore (IKCG), Srđan Laković, smatra da i dalje veliki broj instalisanih sistema video nadzora u Crnoj Gori nije usklađen sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka.

„U najavi je, i počeće realizacija projekta video nadzora gradova. Suštinsko pitanje je uređenje ko, kako i na koji način može da pristupi snimljenom materiju? Lično meni, kao građaninu, ne bi smetalo da me neko snima ako je to u cilju moje sigurnosti i sigurnosti moje porodice i da se smanji broj prekršaja koji izazivaju određeni broj žrtava“, naveo je Laković.

Lacmanović je, odgovarajući na pitanje, rekao da je upoznat da je planirano da u šest gradova u Crnoj Gori bude postavljen video nadzor u 2019/20.godini.

„Ono što bi bilo dobro i što bih Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije sugerisao jeste da zajedno dođemo do najboljeg rješenja, Nikome od nas nije cilj da spriječimo instalaciju sistema video nadzora. Ministarstvo i Uprava policije još od nas nijesu tražili saglasnosti po tom pitanju“, naveo je Lacmanović.

Profesor na Elektrotehničkom fakultetu, Milovan Radulović, pitao je šta je sa kamerama koje se postavljaju u automobilima i snimanjem drugih vozila sa istih, te kakav je tu stav Agencije.

Lacmanović je rekao da je važno da taj sistem video nadzora funkcioniše na način da se ne može utvrditi identitet lica koje se nalazi u automobilu koji se snima, niti identitet lica koja su u tim automobilima.

Vidak Kovačević iz preduzeća „Telemont“, pitao je kakav je stav Agencije u odnosu na slučaj snimanja širih javnih površina od 80 centimetara, ukoliko se primjenom softverskog rješenja može zamračiti dio preko dozvoljene površine od 80 centimetara, kao i o snimanju ulaska u hotelske sobe.

Lacmanović je rekao da je jednako neprihvatljivo ako softversko rješenje snima veći dio od 80 centimetara javne površine od objekta.

Govoreći o snimanju ulaska u hotelsku sobu, Lacmanović je rekao da nije poželjno snimati ulazak u hotelske sobe, samo glavne hodnike koji vode do ulaza i izlaza iz hotela.

Lacmanović je rekao da su Zakonom, za odgovorno lice ili starješinu organa, predviđene kazne od 500 do 2000 eura, a za privredna društva/pravno lice/preduzetnika do 20 hiljada eura.

Okrugli sto je zaključen stavom da je i na njemu pokazano da se radi o pitanju koje izaziva dosta kontroverzi, a koje se, prije svega, ogledaju u zakonitom ili nezakonitom korišćenju snimljenih sadržaja, te da treba insistirati na pojačavanju odgovornost lica koja njima pristupaju.  

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније