Mina [ Objavio: O.Z. ]

UKLONITI PREPREKE U OKRUŽENJU

Samostalan život da bude dostižan svim OSI

Samostalan život mora biti dostižan svim osobama sa invaliditetom (OSI), a fizičke prepreke u okruženju mogu se ukloniti planskim, pažljivo osmišljenim djelovanjem, uz primjenu uspostavljenih standarda bez izuzetka, kazao je predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Milenko Vojičić.

On je danas, na obilježavanju Evropskog dana samostalnog života, Dana Evrope i Svjetskog dana podizanja svijesti o pristupačnosti, poručio da personalna asistencija, pristupačno okruženje, proizvodi i usluge i saobraćaj ne smiju biti skupi, a obrazovanje i stanovanje nedostižni.

„Sve to je mnogo jeftinije, nego što državu košta samo jedna institucija. Najskuplja je izolacija, diskriminacija i segragacija. Samostalan život mora biti dostupan svima i jednako dostižan za sve OSI i ne smije biti privilegija pojedinačnih izolovanih slučajeva“, rekao je Vojičić.

On je naveo da je važno da država shvati da su najveći stučnjaci za život OSI upravo one same.

„Da bi postao realnost OSI, pored njihovog samoodređenja i samopoštivanja, važno je da država prekine praksu samoodređivanja i samoprocjene. Samostalni život nije hir, niti je borba za njegovo ostvarivanje nastala kao rezultat nezahvalnosti i samoživosti OSI, on je nastao i postoji kao istinska potreba da imamo dostojanstven život“, dodao je Vojičić.

Prema njegovim riječima, da bi samostalni život OSI bio moguć, potrebno je da postoji pristupačna sredina, prevoz, mogućnost za razmjenu informacija, odgovarajuća ortopedska pomagala, aisitivne tehnologije i usluga personalne asistencije.

Vojićić je naglasio da fizičke prepreke u okruženju mogu biti uklonjene samo planskim, pažljivo osmišljenim djelovanjem svih koji grade u tom okruženju.

„Da bi to bilo postignuto neophodno je uspostavljene standarde, koje izgrađeno okruženje treba da ima, primjenjivati u praksi bez izuzetka“, rekao je on.

Prema riječima Vojičića, nepristupačno okruženje, objekti, saobraćaj, usluge i informacije posljedica su društvenog pristupa prema OSI, onoga koji ih vidi kao pasivne i manje važne za društvenu zajednicu.

„Ne tražimo da se izgrađeno okruženje ruši, već da ono postojeće bude jednako naše, kao svih vas ovdje. Tražimo da ono što ljudska ruka stvara ne bude samo u korist većine, već da bude pristupačno i pogodno za upotrebu svakog člana društva, da može da se prilagodi ljudskoj raznolikosti, a prije svega da omogući slobodu nesmetanog kretanja svim ljudima“, kazao je on.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović rekao je da je država uspjela da u zakonske propise inkorpira pravila koja OSI omogiućavaju život dostojan svakog građanina Crne Gore.

„Uvijek smo se starali da kroz donošenje propisa budemo partneri sa svim udruženjima koji su za to pokazala interes“, naveo je on.

Urađeno mnogo u oblasti saobraćaja

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković rekao je da su saobraćajni objekti, autobusi i stanice u velikoj mjeri prilagođeni OSI, dok prilagođavanje prevoznih sredstava predstavlja složeniji posao, za koji je potrebno više vremena.

Resor na čijem je čelu, problemom pristupačnosti OSI bavi sa dva aspekta, kroz omogućavanje uslova za pristupačnost objekata, autobuskih, željezničkih stanica, luka i aerodroma, kao i kroz pristupačnost sredstava prevoza.

Prema njegovim riječima, u oblasti drumskog saobraćaja, u dijelu zakonske regulative, urađeno je mnogo toga.

„Zakon o prevozu u drumskom saobraćaju naglašava dostupnost uslova prevoza svim učesnicima pod jednakim uslovima“, istakao je Nurković.

On je kazao da propisi, kao obavezan uslov za dobijanje licence za pružanje usluga autobuske stanice, predviđaju da svi redovi vožnje moraju biti istaknuti na vidnom mjestu u čekaonici, ispisani na Brajevom pismu.

„Objekat autobuske stanice mora da bude pristupačan osobama smanjenje pokretljivosti i OSI“ naglasio je Nurković i dodao da najmanje tri mjesta u čekaonici moraju da budu namijenjena za njih.

On je rekao da osoba koje upravlja autobusom obezbjeđuje OSI pomoć pri ulasku, kretanju i izlasku sa autobuske stanice, kao i ulasku i izlasku iz autobusa, ukracaju i iskracuju prtljaga.

Nurković je objasnio da se mora utvrditi minimalan broj taksi vozila koja će biti prilagođena OSI.

„U autobusu moraju biti obezbijeđena dva sjedišta koja se moraju prilagoditi OSI, kao i prateća oprema koja podrazumijeva rukohvate, platforme za olakšan ulazak i izlazak u vozila javnog prevoza“, pojasnio je ministar.

On je kazao da je Ministarstvo propisalo način označavanja mjesta za parkiranje vozila OSI, kao i izradu znaka pristupačnosti kojim se obilježavaju njihova vozila.

Nurković je dodao da je Ministarstvo sve najavljene propise radilo u saradnji sa nevladinim sektorom, a u tome je posebno doprinijelo UMHCG.

„Potrebno je još aktivnosti i zakonskog djelovanja državnih i lokalnih vlasti, privrednih subjekata i civilnog društva kako bi se dostigao cilj“ ocijenio je Nurković.

Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada, Slađana Vujačić, kazala je da Podgorica vodi odgovornu socijalnu politiku.

"Učinjen je značajan napredak, međutim potrebno je još rampi, liftova i elemenata koji će našim sugrađanima život učiniti pristupačnim i samostalnijim", navela je ona.

Vujačić je rekla da Glavni grad, osim postojećih socijalnih servisa koji građanima olašavaju život i čine ga kvalitetnijim, radi i na razvoju novih.