Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Vikend novine; Objavila: M.M ]

16. 06. 2019. 08:11   >>  08:49

KUDA PO IZLASKU IZ ZATVORA?

Resocijalizacija problem zatvorenika

Tokom služenja kazne u crnogorskim zatvorima, zatvorenici imaju dobre uslove, ali pravi problemi nastaju tek nakon izlaska na slobodu. U današnjem postmodernom, nesigurnom svijetu neprestano se bilježi povećanje zatvoreničke populacije, a u većini zemalja modernog svijeta zatvorenici nakon izlaska iz zatvora doživljavaju isključenje iz šire društvene zajednice i veoma često završe na marginama društva.

Resocijalizacija bivših zatvorenika je jedan od problema sa kojima se susreće Crna Gora, ali i zemlje regiona. Opšte poznata činjenica je da je osobi, koja je bivši zatvorenik, veoma teško da nađe posao, stekne osnovne uslove za egzistenciju, pa je zato sve veći broj povratnika u zatvore, pišu Vikend novine.

U crnogorskim zatvorima trenutno boravi 1.156 osoba, od čega je 1.107 u Spužu, dok je u Bijelom Polju 39.

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija trenutno boravi 1107 osoba, od čega je 766 zatvorenika i 341 pritvorenika. Trenutno se na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora nalazi sedam osoba i tri osobe koje imaju izrečenu vaspitnu mjeru upućivanje u ustanovu zavodskog tipa.

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Vikend novinama je pojašnjeno da postupak resocijalizacije zatvorenika počinje od trenutka prijema lica na izdržavanje kazne zatvora.

“Naime, po prijemu na izdržavanju kazne zatvora vrši se ispitivanje ličnosti zatvorenika (kriminološko, medicinsko, psihološko i druga ispitivanja ličnosti zatvorenika), koja su od značaja za izradu programa tretmana i reintegracije zatvorenika, radi sprovođenja istog tokom izdržavanja kazne zatvora”, kazali su iz UIKS-a.

Programi i tretmani, kako dodaju, između ostalog obuhvataju razvrstavanje zatvorenika u klasifikacionu grupu, radno angažovanje, podsticanje učešća u kulturnim i sportskim aktivnostima, stručne obuke i obrazovanje, dodjelu pogodnosti shodno napredovanju u programu tretmana; održavanje porodičnih veza i kontakata sa spoljnim svijetom.

“Osim opšteg programa tretmana sa zatvorenicima se rade i posebni programi tretmana u zavisnosti od procjene potreba, što sve ima za cilj resocijalizaciju i reintegraciju lica po izdržanoj kazni zatvora u društvo”, navode iz ove Uprave.

Nadležni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija prate savremene trendove u penološkoj praksi i u tom pravcu individulani programi tretmana se prilagođavaju prema svakom zatvoreniku ponaosob, prateći indikatore koji ukazuju na mogućnost ponovnog izvršenja istog ili drugog krivičnog djela.

“Međutim, smanjenje postotka recidiva ne zavisi samo od sprovedenog programa tretmana i resocij alizacij e lica tokom izdržavanja kazne zatvora, već je isto uslovljeno i daljim radom sa ovim licima od strane svih članova društvene zajednice”, kazali su iz UIKS-a Vikend novinama.

Kadu su u pitanju aktivnosti nadležnih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u smislu pomoći zatvorenicma da po izdržanoj kazni zatvora lakše dođu do zaposlenja, tj. da postanu korisni članovi društvene zajednice, isto se ostvaruje kroz radno okupacionu terapiju zatvorenika koja je sastavni dio njihovog tretmana.

“Pozitivni primjeri navedenog su i sprovedene stručne obuke među zatvorenicima koje je Uprava tokom prethodne godine realizovala u saradnji sa HELP-om, kada je devet zatvorenika dobilo sertifikat o završenoj obuci (za poslove stolara sedam zatvorenika i dva zatvorenika za poslove mašinbravara), što ima za cilj da olakša mogućnost zaposlenja ovih lica po izdržanoj kazni zatvora (iz navedenog razloga sa HELP-om j e kroz nove projektne aktivnosti nastavljena saradnj a na polju stručnih obuka zatvorenika)”, kazali su iz ove Uprave.

Tokom ove godine osam nevladnih organizacija je počelo da sprovodi projekat/program koje su dobile kroz javni konkurs raspisan od strane Ministarstva pravde pod nazivom “Partnerstvo ka reintegraciji”.

“Ovi programi: ekonomsko i psihološko osnaživanje žena na izdržavanju kazne zatvora u cilju poboljšanja reintegracije u društvu, resocijalizacij a zavisnika počinilaca krivičnih dj ela, lična karta dostoj anstva… imaju za cilj da pruže podršku zatvorenicima. Osim navedenih aktivnosti Ministarstva pravde i Uprave za izvršenj e krivičnih sankcij a u vezi sa predmetnim pitanjem potrebno se obratiti i Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Zavodu za zapošljanje radi potpunog odgovora, kako se radi o aktivnostima koje su nadležnosti ovih državnih organa”, kazali su iz UIKS-a.

Direkcija za uslovnu slobodu, koja je dio Strategije za izvršenje krivičnih sankcija, sa više zaposlenih će obezbijediti pomoć, zaštitu, smjernice i podršku prestupnicima i osuđenim licima, sa ciljem da se ostvari njihova uspješna reintegracija i resocijalizacija u društvu, vršiti obavezne mjere rehabilitacionog tretmana za prestupnike zavisne od alkohola, vršiti njihovo preusmeravanje i kontrolu nad uslovno osuđenim ili uslovno otpuštenim licima.

Strategija za izvršenje krivičnih sankcija je sveobuhvatni dokument koji predstavlja osnovu za reformu i funkcionisanje pravosudnog sistema u dijelu izvršenja krivičnih sankcija.

NVO: Da se u sklopu ZIKS-a izgradi azil za pse

Nevladina organizacija “Prijatelji životinja Podgorica” poslala je početkom aprila prijedlog Ministarstvu pravde da se u sklopu Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu izgradi sklonište za napuštene pse.

“Ovakva skloništa već postoje u nekim zemljama regiona i Evrope i pokazala su se kao izuzetno dobra, jer pored toga što se na taj način umnogome smanjuje broj napuštenih životinja kroz programe sterilizacija i kastracija, to i te kako pozitivno utiče na zatvorenike, što su dokazala mnoga relevantna istraživanja sprovedena nad samim zatvorenicima. Briga o napuštenim životinjama bi im svakako pomogla da lakše prebrode vrijeme provedeno u zatvoru, ali bi isto tako kod njih stvorila empatiju prema nemoćnima, što bi im svakako pomoglo i tokom izlaska na slobodu i imalo uticaja da ne dođe do ponovnog izvršenja krivičnih djela”, navodi se u saopštenju te NVO.

Nadaju se da će Ministarstvo pravde ozbiljno razmotriti prijedlog, te da će na isti pozitivno reagovati i na taj način pomoći u rješavanju problema velikog broja napuštenih životinja u Crnoj Gori.

“Realizacijom ovog prijedloga svakako bi se doprinijelo i podizanju ugleda Crne Gore u Evropskoj uniji, pred čijim se vratima nalazimo, jer je opšte poznato da u Uniji ovakvim stvarima poklanjaju izuzetno veliku pažnju. Dakle, možemo zaključiti da ima mnogo dobrih strana ovog projekta, a nijedna loša”, zaključuju iz ove NVO.

Radionice sa Oliverom Ćirković

Udruženje građana “Identitet” u okviru projekta “Lična karta dostojanstva” počinje edukativne i kreativne radionice namijenjene zatvorenim i pritvorenim licima u ZIKS-u. Projekat je podržalo Ministarstvo pravde u 2018, a realizuje se u ovoj godini.

“Početne kreativne radionice za koje se prijavilo preko 250 zatvorenika, biće organizovane 19, 20. i 21. juna, kroz aktivnosti likovne i književne sekcije, koje će voditi Olivera Ćirković, književnica, slikarka, bivša košarkašica, kao i bivša osuđenica i članica međunarodne organizovane kriminalne grupe Pink Panteri. Olivera danas uživa ugled i popularnost svojim gostovanjima u medijima, porukama javnosti i podrškom ljudima koji traže svoj put. Njena knjiga “Ja Pink Panter”, zatvorska ispovijest, postala je bestseler, a iz štampe je nedavno izašao i drugi dio knjige. Poznato je da je Olivera Ćirković u toku služenja kazne oslikala zatvor “Koridalos” u blizini Atine, da je privukla pažnu grčkih medija i javnosti i da je postala dobitnica nagrade za umjetničko djelo. Njeno iskustvo, pogled na prošlost i sadašnjost, istrajnost, postizanje novih ciljeva i neprekidna borba za pravdu kroz dostojanstvo, učinili su je uzorom i motivatorom”, kazali su iz ovog udruženja.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније