Mina [ Objavio: O.Z. ]

NUŽNA MEDIJSKA PISMENOST

Mediji ne provjeravaju informacije koje prenose

Pojavom online prostora veliki broj informacija prenosi se bez detaljne provjere, zbog čega je nužna institucionalizacija medijske pismenosti u obrazovni sistem, saopštio je predsjednik udruženja građana Zašto ne, Darko Brkan.

On je poručio da je novinarska etika jedini način da mediji dugoročno dođu do čitalaca, kredibilnosti i održivosti.

Brkan, koji je član tima Raskrinkavanje.ba, bio je predavač na dvodnevnoj radionici za novinare o medijskoj pismenosti, koja je organizovana u okviru projeketa „Unaprjeđenje medijske pismenosti u Crnoj Gori“, koji sprovode agencija Mina i nevladina organizacija Juventas uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američke Države u Podgorici.

Prema njegovim riječima, nužna je institucionalizacija medijske pismenosti u obrazovni sistem na svim nivoima, prenosi PR centar.

On smatra da se medijska pismenost značajno promijenila pojavom online prostora, koji je sada glavni u kontekstu informisanja i teško je razaznati pouzdane informacije u odnosu na one koje u sebi sadrže medijske manipulacije.

„Međutim, postoje neke tradicionalne metode. Bitno je znati ko je izvor informacije, da li je ona prenijeta ili je originalni članak nekog medija, da li je potpisana, postoji li autor, koji izvori su korišćeni. Svi mi treba da steknemo osjećaj u praćenju pravih vijesti i pravih medija“, rekao je Brkan.

On smatra da novinari moraju postati mnogo pismeniji i da moraju znati da provjere činjenice koje prenose i plasiraju svojoj publici.
Brkan je istakao da samo prenošenje nekih informacija ne skida odgovornost sa medija.

„Ukoliko prenesemo nešto sa drugog medija, to znači da mi preuzimamo odgovornost za to što je objavljeno. I toga treba de se mediji paze“, naveo je on.

Prema riječima Brkana, najveći problem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i regionu je što se veliki broj informacija prenosi bez detaljne provjere.

On je kazao da borba protiv dezinformacija ima nekoliko segmenata.

Brkan je objasnio da je prvi segment regulatorni u kojem bi najvažniji akteri društva trebalo da se dogovore kako i kojim legalnim sredstvima se boriti protiv dezinformacija.

Kako je naveo, drugi segment je novinarski, u kojem bi novinari trebalo da uspostave standarde i da ih prate, kako bi postali kredibilni mediji.

„Najveća odgovornost je na cijelom društvu, a to je upravo pitanje medijske pismenosti, gdje se ljudi edukuju kako da sami provjeravaju činjenice, kako da znaju koji su mediji kredibilni, koji nijesu i na koji način da čitaju medijske sadržaje“, dodao je Brkan.

Medijska pismenost je, smatra on, u cijelom regionu slična.

„Mi smo u tranzicionom periodu između društva koje se uglavnom informisalo iz centralnih vijesti na televizijama i onog koje se sve više informiše putem interneta i online izvora“, dodao je Brkan.

Kako je naveo, većina ljudi ne zna da razlikuje različite izvore na internetu.

„Kad to nauče, moraju da znaju koji od tih izvora su kredibilniji, koji novinari imaju novinarsku etiku, a koji nemaju. Jako mala svijest je trenutno o tome svuda i jako je velika poplava nečega što zovemo anonimni portali“, kazao je Brkan.

Takvi portali, naveo je on, uglavnom proizvode dezinformacije ili medijskom manipulacijom pokušavaju da dođu do novca od oglašavanja.

„Oni ruše mogućnosti da budemo medijski pismeniji i to u krajnjem slučaju počinju da prate i tradicionalni mediji, jer vide da, u kontekstu čitalaca, bolje ide ukoliko koriste određene medijske manipulacije“, rekao je Brkan.

On smatra da opšta slika uopšte nije dobra i da u narednom periodu treba puno raditi sa novinarima i građanima, kako bi se stanje popravilo.

„Zato je potrebno da društveno institucionalizujemo sve to, od legislative, preko uvođenja u škole, pa do medijskih udruženja, samoregulacionih i regulacionih tijela. Sve to mora biti zajednički napor u kojem ćemo doći do konačnih rezultata“, kazao je Brkan.

On je ocijenio da društvo postaje svjesnije problema i da postoji interesovanje za pitanje medijske pismenosti, ali, kako je naveo, kod novinara postoje dva različita pravca.

„U jednom su oni koji žele da zaživi medijska pismenost, jer oni imaju problem u naplaćivanju onoga što rade. Veliki dio marketinškog kolača im oduzimaju lažni, anonimni portali, koji uopšte ne prate novinarsku etiku“, rekao je Brkan.

Sa druge strane, kako je dodao, postoje novinari koji su navikli da nijesu u novinarskoj etici baš najbolji i postoji otpor, jer moraju da mijenjaju svakodnevne načine djelovanja, a nijesu svjesni da to njima u konačnici može donijeti korist.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da lako kreirati lažne vijesti i dezinformacije.

„To je neetično naravno, ali isplativo. Zato i imamo čitavu epidemiiju članaka čiji sadržaj, cilj, namjenu i uticaj treba razotkrivati kako bi sve slične u buduće izbjegavali“, naglasila je Vujović.

Prema njenim riječima, podizanjem medijske pismenosti opšte populacije, a posebno mladih, kreira se kritičko društvo, koje ne želi da konzumira sadržaj koji je senzacionalistički i lažan.

„Obuke za novinare su takođe ključne. Mi imamo kredibilne, obrazovane ljude u medijima kojima treba dati odgovarajuće uslove, podržati ih da se bave isključivo etičkim novinarstvom, koje je zasnovano na istini i provjerenim izvorima“, poručila je Vujović.

Novinarka Televizije Crne Gore, Ana Popović, rekla je da je veoma važno da novinari i građani prepoznaju sve manipulacije koje se pojavljuju u medijma.

Mediji, kako je dodala, kreiraju sliku u koju neki vjeruju, a neki ne i zbog toga je medijska pismenost veoma važna.

Novinarka Studenstkog radija Krš, Nikolina Tomović, rekla je da je radionica bila veoma korisna, zbog toga što su se učesnici umrežili i zajedno sa predavačem stekli utisak o tome kakva je regionalna scena kada je riječ o medijskoj pismenosti.

„Zaključili smo da je medijska pismenost danas itekako važna. U vremenu kada veliki protok informacija karakteriše svakodnevni život, medijska pismenost se nameće kao neoophodnost snalaženja u moru informacija i dezinformacija“, kazala je Tomović.