[ Dnevne novine; Objavila: M.M ]

OSTOJIĆ SMATRA

"Protivnici nezavisnosti CG, sada protiv autokefalnosti"

Primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je sada u formi predloga, postaviće pred Crnu Goru dvije vrste izazova. Prvi su svjetovni, politički, drugi kanonski, smatra beogradski novinar, urednik, bivši poslanik LDP Zoran Ostojić. On smatra da su odnosi Crne Gore i Srbije uzrmani, ali da su bolji nego što su bili za vrijeme Tadića i Koštunice.

"Isti oni koji osporavaju ili negiraju obnovu crnogorske državnosti, u suštini, ti krugovi, domaći i strani, nisu zadovoljni vašom željom da kroz evroatlantske integracije izgradite državu na vladavini prava. Ne napadaju oni Crnu Goru kao državu, iako to tvrde, već njenu politiku," kaže u razgovoru za Vikend novine Ostojić.

Ostojić smatra da su odnosi Crne Gore i Srbije, najavom rješavanja vjerskog pitanja u Crnoj Gori, ponovo uzdrmani, da nijesu na nivou na kojem bi trebalo da budu, ali da su, ipak, bolji nego što su bili u vrijeme Tadića i Koštunice.

On naglašava da je priča o “velikoj Srbiji” završena 1918. godine.

“Ono što se događalo tokom krvavog raspada Jugoslavije 90-ih nije za cilj imalo stvaranje velike Srbije, kao moderne države vladavine prava i integrisane u evroatlantske integracije, već stvaranje marionetske države koja bi očuvala uticaj Moskve na teritorijama gdje su Srbi (i Crnogorci) većina”, smatra Ostojić.

Upitan kako gleda na odnose Crne Gore i Srbije u svijetlu novog zakona o slobodi vjeroispovjesti, Ostojić kaže da nažalost, odnosi nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu odnosi dvije države koje bi trebalo da budu bliske ne samo zbog 70 godina zajedničkog života, već i zbog bliskosti dva naroda.

"To pokazuje i činjenica da nijedan od dva predsjednika još nije bio u zvaničnoj posjeti susjednoj zemlji. Ohrabruju smirujući tonovi poslije prvog “udara”, posebno ponavljanje formulacije “da ne treba dolivati ulje na vatru”. I ponavljanje uzajamnih poziva da najzad dođe do zvaničnih predsjedničkih posjeta. Mada bih rekao da su i ovakvi kakvi su ti odnosi ipak bolji nego sa Koštunicom i Tadićem. Samo suđenje za pokušaj terorizma, gdje su glavni dokazi došli iz Srbije, to pokazuje", kaže on.

Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti Ostojić kaže da se mišljenje Venecijanske komisije mora poštovati, ako država iskreno hoće da jačanjem vladavine prava uđe u društvo onih kojima je to vrhunska vrijednost.

Na pitanje koji će biti najveći izazovi za region, a koji za Crnu Goru u narednom periodu, Ostojić odgovara da su to, kako kaže, muke u koje su zapali Evropljani.

"U pravu je Makron kad kaže – “Dok mi, nas 28, ne sredimo naše odnose, ne primamo nove”. Jugoslavija je imala šest ili osam država koje nisu mogle da se dogovore. Zamislite da je tada, negdje 80-ih Albanija rekla “ja bih sa vama da budem sedma ili deveta”. Sve tadašnje republike (i pokrajine ) bi rekle – “moraćete malo da sačekate, trenutno ni mi možemo da se dogovorimo među sobom – kako dalje. Samo nam još vi falite," zaključuje Ostojić.