RE POPULACIJA

U borbu protiv nasilja i prosjačenja uključiti cijelo društvo

Nedostatak efektivne komunikacije i saradnje nadležnih institucija, problemi u nejasnim nadležnostima i neusklađeni mehanizmi pri rješavanju konkretnih problema i dalje predstavljaju veliki izazov u borbi protiv nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilinih brakova među romskom i egipćanskom (RE) populacijom.

To je saopšteno na završnoj konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru projekta "Zajedno za održive rezultate u borbi protiv nasilja u porodici, dječijeg prosjačenja i prisilnih brakova", koji je ta organizacija sprovodila, uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić, kazala je da je projekat nastao sa ciljem da doprinese sprječavanju i suzbijanju nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilinih brakova među RE populacijom, kroz jačanje multisektorske kordinisane saradnje svih relevantnih institucija, organizacija i ustanova na lokalnom nivou, kreiranjem jedinstvenih mehanizama za rješavanje problema.

"Rješavanje pomenuth problema predstavlja izazov za policijske, socijalne, zdravstvene službe, pravosudne organe i obrazovne institucije. Imajući u vidu postojanje kvalitetnog institucionalno-normativnog okvira, moglo bi se reći da su stvoreni uslovi za uspješne mehanizme prevazilaženja ovih problema. Međutim, nedostatak efektivne komunikacije i saradnje nadležnih institucija, problemi u nejasnim nadležnostima i često, neusklađeni mehanizmi pri rješavanju konkretnih problema i dalje predstavljaju veliki izazov u borbi protiv ovih problema", rekla je Bešić.

Ona je navela da je formirana mreža lokalnih kordinatora za borbu protiv nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova u Podgorici, Tivtu i Beranama.

Održana je, kako je dodala Bešić, dvodnevna obuka za članove mreže lokalnih kordinatora za borbu protiv nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova u Tivtu, Podgorici i Beranama sa ciljem jačanja kapaciteta službenika i službenica na lokalnom novou, u čijem je fokusu zaštita žrtava i potencijalnih žrtava.

"Održane su i edukativne radionice za pripadnike RE populacije u Tivtu, Podgorici i Beranama o pravima, uzrocima i posljedicama i načinu na koji se mogu suzbiti ove pojave, kao i o preventivnom mehanizmu uklanjanja problema kroz pravilan proces socijalizacije. Raduje nas da su sve tri radionice bile jako posjećene", rekla je Bešić.

Pripremljen je i prikazan promotivni spot koji se, kako je rekla, promoviše na društvenim mrežama.

Predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ramiz Šahman, rekao je da je cilj Vlade unapređenje ambijenta i okruženja za rad i djelovanje civilnog društva.

"Kada je riječ o saradnji Vlade sa civilnim sektorom ojačan je normativni okvir, osnažen je sistem finansijske podrške i unaprijeđen je dijalog sa institucijama. Crnoj Gori je potreban nevladin sektor spreman da radi u interesu svih građana, da upozorava i popravlja stvari, gdje državni mehanizmi zaštite i kontrole ne dosežu", rekao je Šahman.

Osnivanje mreže lokalnih kordinatora za borbu protiv nasilja u porodici, dječjeg prosjačenja i prisilnih brakova u Podgorici, Tivtu i Beranama je, kako smatra, značajno za kvalitetno i brzo reagovanje nadležnih institucija.

"Sami znate da su u nekim situacijama bitni minuti da bi se izvršila prevencija nekog djela, pa je u tom smislu osnivanje ove mreže jako bitno. Svi zaključci iz ovog projekta će nam biti od koristi s obzirom da nam ubrzo slijedi izrada nove Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana", rekao je Šahman.

Predstavnik Centra za afirmaciju RE populacije, Nardi Ahmetović, je rekao da je među RE zajednicom 28,7 odsto žena i 16,5 odsto muškaraca starosti od 15 do 19 godina bilo u braku ili vanbračnoj zajednici.

"Dječji brakovi ostavljaju velike posljedice na psihofizički razvoj djeteta i u neposrednoj su korelaciji sa pojavom prosjačenja i zanemarivanja djece. Djevojčice koje se ranije udaju su mnogo podložnije porodičnom nasilju, zbog ranjivosti njihovog uzrasta i sklonije su da vjeruju da je nasilje u porodici opravdano", objasnio je Ahmetović.

Problemi koji su duboko ukorijenjeni, kako smatra, zahtjevaju saradnju i angažman cjelokupnog društva.

"Smatram da je dosta toga preduzeto, ali nije dovoljno. I pored svih napora institucija i nevladinog sektora ovi problemi i dalje predstavljaju veliki izazov za cjelokupno crnogorsko društvo", kazao je Ahmetović.

Izuzetno je važno, kako je rekao, kontinuirano raditi na podizanju svijesti stručne i laičke javnosti o važnosti sprječavanja diskriminacije, naročito prema RE populaciji.

Savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Dina Knežević, istakla je da je tokom proteklih godina u Instituciji Zaštitnika primjetno da postoji trend rasta pritužbi, kada je riječ o rodno zasnovanom nasilju.

"To ne mora nužno značiti povećanje rodno zasnovanog nasilja, već može biti i znak da je prepoznata sama institucija i njen rad, a može biti i rezultat borbe svih nas protiv tog nasilja", pojasnila je Knežević.

Prema podacima Suda za prekšaje, u Crnoj Gori, je kako je rekla, u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je riječ o nasilju u porodici, bilo 1.117 prekršajnih postupaka, dok je u istom periodu ove godine bilo 640 prekršaja više.

Ona je istakla da je kaznena politika preblaga, da same kazne nisu efikasne i odvraćajuće, kakve bi trebalo da budu, "već su negdje čak i podržavajuće za same nasilnike".

Knežević je objasnila da je fenomen rodno zasnovanog nasilja širok i da ne pogađa samo žene koje su u braku, već se dešava i nakon što je prestala bračna, odnosno vanbračna zajednica.

"I najčešće se ti problemi ogledaju u određivanju kontakata djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi i u postupcima predaje djece", kazala je Knežević.

Zakon o izvršenju i obezbjeđenju je, kako je rekla, pretrpio izmjene, koje se odnose na dio legitimacije za podnošenje predloga za izvršenje.

"Naime predlog za izvršenje odluke, kojom se naređuje predaja djeteta sada može pokrenuti roditelj kojem je povjereno vršenje roditeljskog prava, drugo lice ili ustanova kojoj je dijete povjerno na čuvanje i organ starateljstva, što prethodnim Zakonom nije bio slučaj, već je bio mnogo uži krug lica koja su mogla pokrenuti ovo pitanje", navela je Knežević.

Kao primjer dobre prakse navela je Španiju koja, kako je kazala, ima sudove za rodno zasnovano nasilje usljed velikog broja slučajeva takvog nasilja.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici, Rade Ćetković, je rekao da će se i dalje nastojati da se iskorijene glavni uzroci rodno zasnovanog nasilja, a to je, prije svega, nizak stepen poštovanja rodne ravnopravnosti.

"Nastojaćemo da omogućimo da se prevaziđu neki rodni stereotipi, koji umnogome utiču na položaj muškarca i žene u današnjem društvu. Nije problem samo RE populacije, već je riječ o globalnom fenomenu, koji se nije javio danas. Sa tim fenomenom se susrijećemo kroz istoriju, ali raduje da ljudsko društvo daje maksimalne napore da se taj negativni fenomen prevaziđe", kazao je Ćetković.

On je rekao da je predviđeno da pravosuđe mora imati program za sve koji žele da se usavršavaju i Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu ima posebno razvijen program, koji se tiče rodno zasnovanog nasilja.

"U toku je izrada novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nadamo se da ćemo uspjeti da taj Zakon još više približimo i potpuno ga uskladimo sa standardima Istanbulske konvencije i da ćemo na taj način uspjeti da pružimo maksimalnu zaštitu i podršku svim žrtvama ovog vida naslja", kazao je Ćetković.

On je dodao da je za uspješno prevazilaženje problema jako bitan međuresorni pristup.

"Instanbulska konvencija je kao relevantne organizacije pepoznala sudstvo, tužilaštvo, policiju, nevladin sektor, socijalne institucije, ali je ostavila prostor da tim institucijama pristupe sve ostale relevante organizacije", kazao je Ćetković.