[ PR centar, objavila B.B. ]

PANEL POLITIKON MREŽE

Zajedničkim djelovanjem do vladavine prava

Vladavina prava ne zavisi samo od Evropske unije (EU), već počinje od država Zapadnog Balkana, koje bi trebalo da je pokrenu sa mrtve tačke i da se zajedničkim pristupom različitih dijelova društva, zalažu za njeno postojanje, saopšteno je na panel diskusiji "Šta možemo da uradimo za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu u 2020?", koju je organizovala Politikon mreža.

Izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović, kazala je da i Evropska unija (EU) i zemlje Zapadnog Balkana moraju da razmišljaju kako da ponovo pokrenu vladavinu prava sa mrtve tačke.

Novo je, kako navela, da je nakon odluke EU da ne počne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, počeo čitav niz prijedloga, inicijativa, od kojih je najznačajniji francuski non-paper u kojem se predviđa novi model pristupanja sa više faza i na potpuno drugim osnovama i principima.

"Potpuno je nerealno očekivati da će postojati dvije različite metodologije za različite zemlje kandidate. I ako nova metodologija bude usvojena ona će se primjenjivati na sve zemlje Zapadnog Balkana", smatra Marović.

Viši istraživač Austrijskog centra za međunarodne poslove Univerziteta u Beču Vedran Džihić, ocijenio je da je odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ciničan čin EU.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Igor Bandović, kazao je da mu djeluje da je čitav proces evropskih integracija neka vrsta trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, gdje "mi dajemo nešto, a zauzvrat dobijamo sredstva".

"Ali ne vidimo da ta vladavina prava i proces uređenja država u regionu počinje od nas. Mislim da je jako dobar momenat da mi kažemo da mnogo stvari zavisi od nas, a ne od EU. EU možda nekada radi neke stvari, koje nisu najkorisnije za društva u kojima mi živimo i u tom smislu, sve prijedloge, pa i francuski prijedlog treba shvatiti oprezno. On nije razrađen i ne zna se tačno kako bi to izgledalo u praksi", pojasnio je Bandović.

Odluka da ne počnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je, kako smatra, vijest, a francuski prijedlog je pokušaj opravdanja te odluke.

Rukovodilac Centra za evropske integracije u Institutu za demokratiju ‘Societas Civilis’ u Sjevernoj Makedoniji Zoran Nečev, kazao je da je stvoren vakum, period neizvjesnosti u kojem niko ne zna šta da radi, ni zemlje Zapadnog Balkana, ni EU.

"Reforme treba da pokažu rezultate, ne znači ako ne postoje određeni uslovi da ne treba da radimo ništa. Na institucijama je da imaju jasnu viziju šta želimo za naše građane. Ne mogu iz EU dati rješenja koja će funkcionisati svuda. EU je tu da pokaže kako treba da pristupimo vrijednostima koje njeguju članice EU", rekao je Nečev.

Viša istraživačica iz CRTA-e Tara Tepavac, rekla je da postoji veliki problem, a to je da u društvu ne postoji osnovni konsenzus „šta je to vladavina prava za nas i da li je to pravac u kojem želimo da idemo".

"Mi imamo jedan veliki pluralizam monologa različitih aktera i imamo suštinski nedostatak političkog dijaloga, ili bilo kakvog drugog dijaloga u društvu, gdje se bilo kakvo kritičko mišljenje shvata kao napad. Dakle, moramo da znamo šta hoćemo, u kakvom društvu želimo da živimo i da imamo dijalog, rekla je Tepavac.

Džihić je dodao da kao civilno društvo i odgovorni građani, možemo da se borimo da se istina čuje.

"Pored mnogih problema sa kojima se borimo, kod nas postoji mnogo lažnih vijesti i veliki nedostatak bilo kakve informisanosti na osnovu činjenica", kazala je Tepavac.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta "Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre", koji sprovodi Politikon mreža u saradnji sa Crtom i Tim institutom, uz podršku Evropskog fonda za Balkan (EFB).