[ Izvor: Mina, Objavila: M.M.Lj. ]

HRA UPOZORAVA

Zabrinjavajući nedostaci djelotvorne zaštite ljudskih prava

Crna Gora nema djelotvorne pravne ljekove za zaštitu ljudskih prava i još nije spremna da ih obezbijedi, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA) povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Iz HRA su kazali da je tome doprinio Ustavni sud odlukom da sam sebi ukine rok od 18 mjeseci za postupanje u predmetima, i tako građanima ugrozi pravo na efikasnu zaštitu ljudskih prava na nivou države.

“Skoro dvije godine se odugovlači sudska zaštita prava NVO aktivista i bivše vice-guvernerke od nezakonitog razriješenja sa javnih funkcija, da bi, pošto su osnovni sudovi prihvatili nadležnost, a Upravni i Ustavni sud je odbili, Vrhovni sud bez suvislog obrazloženja načelnim stavom zaprijetio osnovnim sudovima da od te nadležnosti odustanu”, ukazali su iz HRA.

Kako su istakli, ne postoji djelotvorna pravna zaštita protiv odluka Sudskog savjeta o izboru sudija, što je pitanje od ključnog značaja za nezavisnost sudstva i zaštitu ljudskih prava u državi.

Iz HRA su naveli da je Upravni sud u oktobru ove godine, nakon godinu i četiri mjeseca, zakazao ročište po tužbi protiv Sudskog savjeta, kojom je učesnik na konkursu za izbor sudija tražio da se poništi odluka o izboru deset kandidata za sudije osnovnih sudova iz juna prošle godine.

“U međuvremenu je troje od deset izabranih kandidata na osporenom konkursu izabrano za sudije i stupilo na dužnost”, rekli su iz te nevladine organizacije.

Prema njihovim riječima, Sudski savjet nije odložio početak obavljanja sudijske funkcije ni jednoj osobi do donošenja sudske odluke.

“Slučaj neustavne zabrane održavanja Povorke ponosa u Nikšiću s početka 2015. godine još čeka na epilog i pokazuje kako u Crnoj Gori ne postoji djelotvoran pravni lijek protiv kršenja prava na mirno okupljanje”, istakli su iz HRA.

Posle ohrabrujuće odluke Ustavnog suda da ukine presudu Vrhovnog suda kojom je podržana zabrana, kako su dodali, Vrhovni sud je ove godine vratio predmet Upravnom na ponovno odlučivanje.

“Upravni sud je onda naložio Ministarstvu unutrašnjih poslova da donese novo rješenje o zahtjevu za održavanje protestne šetnje, ali novo rješenje nije donijeto do danas, više od četiri godine pošto je okupljanje zabranjeno”, ukazali su iz HRA.

Oni su kazali da je Ustavni sud ove godine odlučio „toplo-hladno“ o ustavnim žalbama bivših radnika „Radoja Dakića“, u slučaju u kome im država 14 godina nije obezbjedila isplatu pravosnažno dosuđenih potraživanja.

Kako su naveli iz HRA, Ustavni sud je naložio Ministarstvu finansija da za 439 bivših radnika fabrike “Radoje Dakić”, kojima je utvrđena povreda prava na pravično suđenje, u roku od šest mjeseci isplati po dvije hiljade eura na ime pravičnog zadovoljenja zbog kršenja prava, međutim, nije obavezao državu i na to da im isplati dugovanja po pravosnažnim presudama, koja su mnogo veća.

“Zbog toga su radnici prinuđeni da zaštitu ljudskih prava i dalje traže pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu”, dodali su iz HRA.

Prema njihovim riječima, djelotvorna zaštita prava na zabranu torture i dalje je problem.

“Nema napretka u istragama policijske torture i zlostavljanja građana na protestima iz oktobra 2015. godine uprkos odlukama Ustavnog suda iz 2017. o nedjelotvornosti istraga u slučaju Martinović i Zlatarska ulica”, rekli su iz HRA.

Kako su dodali, nema ni napretka u vidu proaktivnog istraživanja ratnih zločina.

“Za jedini slučaj procesuiran posle 2015. godine, protiv jednog crnogorskog državljanina za zločine na Kosovu, koji je ove godine u prvom stepenu osuđen na 14 godina zatvora, nije zaslužno crnogorsko specijalno tužilaštvo, već istraga vođena u Srbiji i na Kosovu”, rekli su iz HRA.

Iz te nevladine organizacije su istakli da nema pokazatelja da je Specijalno tužilaštvo usvojilo preporuke eksperta Evropske komisije kako proaktivno istraživati ratne zločine , posebno u odnosu na Dubrovačko ratište i takozvane vikend ratnike.

“Niti de preispitalo mogućnost novog procesuiranja zločina deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine ili Bukovice, koji su procesuirani suprotno međunarodnom pravu, kako je to zaključila i Evropska komisija”, rekli su iz HRA.

Jedini pomak u rasvjetljavanju najtežih slučajeva napada na novinare, kojima se bavi i Komisija za praćenje istraga napada na novinare, prema njihovim riječima, bilo je hapšenje u oktobru jednog od učesnika napada na književnika Jevrema Brkovića i ubistva njegovog pratioca Srđana Vojičića koje se desilo prije 13 godina.

“Međutim, do dana ljudskih prava nije bilo daljih vijesti o tome, ni o usmjeravanju istrage na nalogodavce”, rekli su iz HRA.

Iz HRA su kazali da, iako su i Ustavni sud i redovni sudovi ranije zbog nedjelotvorne istrage pokušaja ubistva iz 2007. godine dosudili naknade štete novinaru Tufiku Softiću, nema napretka u istragama oba napada na njega, niti je bilo ko u državnom tužilaštvu i policiji zbog propusta u istrazi snosio ličnu odgovornost.

“Nije bilo ni očekivanog napretka u istrazi prošlogodišnjeg napada na novinarku Oliveru Lakić, iako je Uprava policije navodno zatražila pomoć stranih eksperata u ovoj istrazi”, rekli su iz HRA.

Oni su dodali da se Vlada oglušila na predlog Komisije za praćenje istraga napada na novinare da joj omogući angažovanje stranih stručnjaka koji bi pomogli da se preispitaju dosadašnje istrage ubistva Duška Jovanovića i drugih.