[ Pobjeda, Objavila: J.B.Č. ]

GODIŠNJE

Program smanjenja štete koristi 1.200 korisnika droga

U Crnoj Gori bi trebalo uvesti testiranja u zajednici i brze testove u okviru programa smanjenja štete u cilju prevencije HIV/AIDS-a, za šta postoje određene političke i zakonske barijere koje je potrebno prevazići, smatraju u nevladinim organizacijama Juvenatas i CAZAS.

Koordinatorka Programa direktne asistencije u NVO Juventas, Marija Mijović, u izjavi za PR Centar, kazala je da je smanjenje štete program koji treba da bude održiv i u svakom trenutku dostupan klijentima.

"Ove godine, do decembra, naš drop in centar je posjetilo 438 individualnih klijenata. Podijeljeno je preko 11 hiljada igala i preko sedam hiljada špriceva, odrađena su savjetovanja sa terenskim, socijalnim radnicima, medicinskim radnicima i psiholozima“, navela je Mijović.

NVO Juventas, kako je rekla, kontinurano 26. juna obilježava Kampanju "Podrži, ne kažnjavaj“.

"Tu se akcenat stavlja na podršku osobama koje koriste droge. Takođe, unazad dvije godine obilježavamo kampanju 'Dan svjesnosti o sprečavanju predoziranja'“, navela je Mijović.

Potrebno je da testiranje u zajednici bude, kako je rekla, dio svakodnevnih servisa Juventasa.

"I to je nešto što ćemo pokušati da radimo u narednom periodu. Za sljedeću godinu smo spremili mnogo različitih aktivnosti kako da više uključimo mlade koji koriste droge, ali i za naše starije klijente. Ono na čemu ćemo svakako raditi je podizanje kvaliteta svih usluga koje pružamo, a radićemo i na boljem uvezivanju sa institucijama kako bi što lakše mogli da ostvarimo potrebe naših klijenata“, rekla je Mijović.

Ona je kazala da se u okviru drop in centra servisi pružaju samo punoljetnim osobama i da su potrebne preventivne aktivnosti u okviru osnovnih škola, kao i da se nevladine organizacije dodatno uvežu sa institucijama sistema i da "zajedno napravimo krug primarne prevencije koji će biti od značaja za buduću generaciju“.

Predstavnica NVO CAZAS, Sanja Šišović, kazala je da ta organizacija programe smanjenja štete u odnosu na HIV i Hepatitis sprovodi od 2006. godine, kroz rad dva drop in centra u Podgorici i Baru, kao i kroz rad na terenu u cijeloj državi.

"Jako je važno naglasiti da je program smanjenja štete javno-zdravstveni program koji je do sada u svijetu dao najbolje rezultate kada je u pitanju prvencija HIV/AIDS-a, Hepatitisa i drugih krvno i polno prenosivih bolesti među ranjivim kategorijama. To su programi koji dugoročno, ukoliko se kontinuirano obezbjeđuju, svugdje u svijetu predstavljaju najbolju praksu i daju najbolje rezultate“, kazala je Šišović u izjavi za PR Centar.

U Crnoj Gori se ti programi sprovode tako što se, kako je pojasnila, pruža set sveobuhvatnih usluga, koje mogu dati rezultat samo ukoliko su kontinuirane.

"Šteta koja se smanjuje programima nije samo zdravstvena, već i socijalna, društvena, ekonomska. I sami programi upravo zbog toga imaju višestruki efekat na zajednicu. Sam princip programa smanjenja štete obuhvata razmjenu igala i špriceva, supstitucionu terapiju, savjetovanje, edukaciju i psihološku pomoć i podršku“, objasnila je Šišović.

Osim što preveniraju prenos krvnih infekcija među korisnicima droga, kako je rekla, programi smanjenja štete omogućavaju da se medicinski otpad, koji nastaje, bezbjedno odlaže.

Šišović napominje da je neophodno da ovi programi funkcionišu kontinuirano.

"Samo ako možemo garantovati da je ova usluga dostupna svakog dana svakome korisniku kome je potrebna možemo očekivati da ona ima pozitivne efekte. I zbog toga je jako važna i da donosioci odluka i nadležne institucije imaju informaciju i svijest o tome koliko je važno obezbijediti kontinuitet u pružanju ovih servisa“, kazala je Šišović.

Ukoliko se desi pauza u radu, zbog nedostatka finansijskih sredstava ili iz nekih drugih razloga, kako je istakla, prekida se navika koju je neko imao i svako ponovno uspostavljanje programa zahtjeva dodatan trud i veća finansijska sredstva. Crna Gora, kako je rekla, ima nisku stopu zastupljenosti HIV infekcije, a razlog za to je postojanje kontinuiranih programa.

"Mi ne smijemo dopustiti da ovi programi u bilo kom momentu ne postoje ili da nisu održivi, jer samim tim dovodimo u rizik da se javi povećanje stope HIV-a“, rekla je Šišović.

Ona je kazala da NVO Cazas na godišnjem nivou ima od 700 do 800 klijenata.