MLADI SA HENDIKEPOM

Amandmanski na Zakon o izboru poslanika

Udruženje mladih sa hendikepom, u saradnji sa Savezom slijepih Crne Gore, uputilo je amandmane na Zakon o izboru odbornika i poslanika, u cilju, kako su naveli u saopštenju, direktnijeg i boljeg regulisanja prava osoba sa invaliditetom.

„Postojeći Zakon sadrži samo jednu zakonsku normu u članu 78, koja je po stavu ove dvije organizacije diskriminatorna i isključiva, jer osobi s invaliditetom omogućava da glasa uz pomoć asistenta, ali ne predviđa obavezu prilagođavanja izbornog mjesta i procesa glasanja. Pored toga ovakvom odredbom se krši osnovno načelo: tajnost glasanja“, naveli su iz ovog udruženja.

Navode da osobe s invaliditetom u Crnoj Gori svakodnevno nailaze na prepreke koje sredina i društvo postavlja pred njih.

„Uprkos tome što je Crna Gora demokratsko društvo koje teži vladavini prava i principima ravnopravnosti i jednakosti, još uvijek nijesu stvoreni uslovi za ravnopravan položaj i tretman pojedinih kategorija naših građana/ki, kao što su npr. osobe s invaliditetom (OSI). Prije svega, arhitektonska pristupačnost mnogih objekata i institucija je djelimična ili ne postoji što onemogućava osobe koje koriste invalidska kolica ili se otežano kreću da koriste sadržaje i usluge te ustanove. Osim toga, za osobe (potpuno ili djelimično) oštećenog vida i sluha ne postoje servisi podrške (gestovni tumači, dostupna formati, informacije i sl.) koji bi im omogućili izjednačene pozicije sa drugima“.

Zbog svega navedenog, kako kažu, osobe s invaliditetom još uvijek nijesu dovoljno aktivne i angažovane u društvenom, pa tako ni političkom životu, uprkos dobroj zakonskoj regulativi.

„Jedno od osnovnih prava osoba s invaliditetom je pravo na samostalni život i uključenost u lokalnu zajednicu (član 19 UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom) i učešće u političkom i javnom životu (član 29 Konvencije o pravima osoba s invaliditetom). Ova dva prava bi trebala osobama s invaliditetom da osiguraju širok dijapazon ostvarivanja i uživanja ljudskih prava i sloboda, kao što je pravo na samostalno i tajno glasanje, odnosno u širem smislu pravo da osoba s invaliditetom bira i da bude birana“.

Zato su, kako navode u saopštenju, i poslali predloge amandmana Radnoj grupi za izgradnju povjerenja u izborni proces, u cilju direktnijeg i boljeg regulisanja prava lica s invaliditetom.

Navodi se da, u praksi, osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti pravo glasa ravnopravno sa drugima, bilo da se radi o osobama sa tjelesnim invaliditetom ili niskim rastom koje nemaju adekvatan pristup glasačkim mjestima, pa tako ni kabini koja je uska i previsoka.

„S druge strane, zbog nepristupačnosti biračkog materijala osobe s oštećenim vidom ne mogu glasati samostalno, pa je i jednoj i drugoj kategoriji osoba narušena tajnost glasanja, kao osnovno od principa biračkog prava“, pojasnili su iz UMH.

Zbog toga, kako su naveli, veliki broj osoba s invaliditetom, zbog narušenosti sopstvene bezbjednosti i dostojanstva ličnosti, uopšte ne ostvaruju svoje biračko pravo.

Iz UMH su podsjetili da su, zajedno sa Savezom slijepih, već pokrenuli inicijativu kod Državne izborne komisije, u cilju prilagođavanja biračkih mjesta, kabina i materijala za glasanje, pa u tom cilju, kako su kazali, predlažu i zakonske izmjene.

„Ove aktivnosti i inicijativa su dobro prihvaćene od strane DIK i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, pa je u saradnji sa naše dvije organizacije, UMHCG i SSCG, na predsjedničkim izborima u aprilu mjesecu pilotirana ova aktivnost, izgradnjom pristupačnih kabina i štampom šablona za glasački listić pomoću kojeg su osobe sa oštećenim vidom u Danilovgradu imale priliku da glasaju tajno i samostalno“, podsjetili su u saopštenju.