[ Mina, objavila B.B. ]

U CDT-U OCIJENILI

Slabi rezultati reforme javne uprave

Rezultati u sprovođenju ključnih segmenata reforme javne uprave koja se sprovodi već četiri godine, nijesu zadovoljavajući, kazala je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Biljana Papović.

Prilog: Nevenka Ćirović, TVCG

Papović je rekla da ni nakon četiri godine sprovođenje Strategije reforme javne uprave i dalje imaju samo nagovještaj stvaranja efikasne javne uprave kojoj građani vjeruju.

"Rezultati reforme su vrlo često tumačeni kao formalna ostvarenja koja treba da zadovolje Evropsku uniju. Nesporno uloženi napor i veliki broj realizovanih obaveza, nažalost nijesu dali očekivane efekte", rekla je Papović na konferenciji za novinare.

Kako je kazala, u ovom ciklusu reforme nijesu prešli ni pola potrebnog puta, te da sve ukazuje da u ključnim godinama reforme javne uprave napredujemo izuzetno sporo.

Postojanje Savjeta za reformu javne uprave nije mnogo doprinijelo samom procesu.

Papović je rekla da se nerijetko dešavaju propusti koji predstavljaju direktno neizvršenje ključnih poslova i dovodi se u pitanje svrha osnivanja i postojanja Savjeta.

"Nažalost iako politički moćno tijelo, Savjet nije uspio da materijalizuje i ostvari neophodan uticaj na poboljšanje procesa javne uprave. Iako Vlada uporno ističe da je njen cilj stvaranje servisno orijentisane javne uprave rezultati u oblasti pružanju usluga govore da smo daleko od ostvarenja tog cilja", navela je Papović.

U prethodnom periodu, kako je kazala, razvijeni su broji mehanizmi koji su trebali da osnaže participaciju građana, ali oni nijesu zaživjeli u praksi.

Kako je objasnila, osim niskog nivoa zainteresovanosti građana, problem je što organi vlasti nijesu dovoljno otvoreni za prihvatanje inicijative građana.

"Civilni sektor je nerijetko nezadovoljan kvalitetom javnih rasprava, pošto se događa da najveći broj njihovih predloga bude odbijen bez zadovoljavajućeg obrazloženja", kazala je Papović.

Prema njenim riječima, rijetke su teme i prilike gdje se u javne rasprave uključuje veliki broj građana, i to često nije zasluga organizatora rasprave.

Papović je kazala da povećanje broja elektronskih usluga je u raskoraku sa njihovom praktičnom upotrebom od strane građana.

"Ako građani ne koriste usluge to znači da one nijesu dovoljno efikasne ili nijesu dobro promovisane", rekla je Papović.

Koordinatorka istraživačkog centra Milena Gvozdenović kazala je da degradacija prava na slobodan pristup informacijama je svoj konačan oblik dobila u novom nacrtu Zakona.

Ona je kazala da se umjesto otklanjanja brojnih manjkavosti koje su u praksi postojale, zakonodavac opredjelio za sužavanje i ograničavanje prostora, na kontrolu područja koja su osjetljiva na korupciju.

"Smatramo da Vlada mora uvažiti sugestije Zastitnika ljudskih prava i sloboda, stručnjaka i i kučnih nevladinih organizacija", rekla je Gvozdenović.

"Profesionalan i efikasan državni službenik, kako kaže Gvozdenović, nije postavljen kao stub procesa optimizacije, a javna uprava i dalje mahom predstavlja depo partijskoh kadrova.

Gvozdenović je kazala da postoje pouzdani podaci o ukupnom broju zaposlenih, a dešavaju se nova zapošljavanja i bez dobijanja potrebne saglasnosti Vlade čime se umanjuju efekti i optimizacije.

Prema njenim riječima, dodatni problem je i to što podacima Ministarstva finansija za preko 80 odsto zinteresovanih ne postoje sredstva za isplatu otpremnina.