[ Izvor: Pobjeda ]

BJEKOVIĆ

Malo uradili na podizanju nacionalne svijesti

U Crnoj Gori smo učinili vrlo malo da podignemo osjećaj nacionalne svijesti, pripadnosti društvenoj zajednici i tu mora da se uradi mnogo više. Zanemarili smo osjećaj zajedništva i potrebu da svako zna šta znače nacionalni simboli i na koji način se treba odnositi prema njima, bez obzira da li sam ja ili bilo ko drugi zadovoljan izgledom nacionalnih simbola, rekao je ombudsman Siniša Bjeković.

On je to ocjenio sagledavajući razne reakcije koje su u javnosti uslijedile nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Komentarišući protestne litije nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te ocjene dijela javnosti da se suštinski radi o politički diirigovanim protestima čiji je cilj rušenje države, Bjeković za Pobjedu kaže: " Jedan dio javnosti je opredijeljen da to prepoznaje kao način na koji bi trebalo da se uruši, ali ne bih rekao država, jer ćemo je teško urušiti, odnosno nadam se da je nikada nećemo više potrošiti ili izgubiti".

"Neki misle da se na taj način pokušava na ulici porizvesti stanje koje bi trebalo da uruši autoritet samih institucija u Crnoj Gori, odnosno da proizvede odlučivanje izvan institucija, nešto što bi proizvelo efekat sličan onome koji smo imali devedesetih. Poziv za ovakve skupove desio se ne od SPC u konkretnom slučaju, nego Mitropolije crnogorske primorske. Teško bi mi kao institucija mogli da definišemo i da kažemo da je on političkog ili nekog drugog karaktera. Za nas je to skup. Ako pratite izjave, ono što može svaki prosječan građanin u Crnoj Gori da uoči jeste da se, zaista, čak i od nekih crkvenih velikodostojnika čuju političke izjave, tipa: 'Ako se ne povuče Zakon, Vlada treba da padne'. To jeste na neki način politički zahtjev, ali ne nelegitiman. Crnogorci nijesu baš apolitični, ni ateisti, prema tome, svako ko učestvuje u litijama pretpostavka je da zna zašto to radi i šta mu je cilj. Ono što mi vidimo tu je da se radi o mirnom okupljanju i ono što je bitno, da se svaka pojava ili mogućnost da se to pretvori u nešto drugo suzbija na vrijeme. To treba tako i da ostane", rekao je Bjeković za Pobjedu.

On kaže da moramo biti vrlo oprezni kada nešto nazivamo govorom mržnje.

"U toj javnoj debati ponekad su dozvoljene i oštrije intonirane riječi koje ponekad idu i do riječi uvredljivog karaktera. Kada govorimo o određenim izjavama koje dospijevaju u javnost u Crnoj Gori one u jednom trenutku mogu da dovedu do toga da se čini da je to već prešlo granicu i preraslo u govor mržnje", kazao je Bjeković.

Naši političari se, kaže on, još čuvaju da ne pređu prag tolerancije.

"Rekao bih da se taj politički diskurs, odnosno ta neophodna ravnoteža održava, uz naglasak da se radi o debati o stvarima od javnog interesa u kojima je ta ljestvica tolerantnosti podignuta na nešto veći nivo. Može se, s druge strane, zapaziti da u sajber prostoru bukvalno cvjeta ta pojava u kojoj možete da vidite obilje rasističkih, homofobnih i fašističkih izjava. I to je teško regulisati, jer nemate ni odgovarajuća institucionalna sredstva da reagujete na takve stvari. Očekujući donošenje novog zakona o medijima nadam o se da će se i to pitanje na neki način riješiti", kaže Bjeković.

Komentarišući oslikavanje trobojki, čak i na kulturnim dobrima, Bjeković kaže: "Ovdje je najbitnije da se oslikavanje obavlja na javnim površinama, a to je nezakonito. Svako od nas može da uzme farbu i na javnoj površini crta ono što misli da treba da crta. Možda smo i tu donekle zakasnili, jer smo dopustili da se crtaju mnoge stvari, ne samo zastave. To se činilo potpuno nekontrolisano".