Pobjeda [ Objavila: M.L.B. ]

U ODNOSU NA SARS i MERS

Koronavirus manje smrtonosan, ali zarazniji

Koronavirus nije smrtonosan kao drugi korona virusi, poput SARS-a i MERS-a, ali je zarazniji od njih, pokazuju raspoloživi podaci na osnovu analize svih potvrđenih slučajeva obolijevanja i umiranja, kazala je Pobjedi direktorica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović.

Prvi slučaj infekcije koronavirusom potvrđen je juče i u našem susjedstvu, u Hrvatskoj, dok je Italija danima "na nogama" jer u toj zemlji raste broj oboljelih, ali i smrtnih slučajeva. U našoj zemlji pod nadzorom su, prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, 184 osobe.

Brajović objašnjava da se, na osnovu posljednjih podataka, smrtnost u slučaju oboljelih od koronavirusa kreće od 2 - 4 odsto, što je, kako dodaje, značajno niže od smrtnosti od SARS-a (9.5 odsto), MERS-a (35 odsto) ili ebole 2014. godine (50 odsto).

Ona ističe i da prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije svake godine, od komplikacija nastalih usljed obolijevanja od influence, odnosno sezonskog gripa, u svijetu umre do 650.000 osoba, što predstavlja smrtnost od 0.1 odsto na globalnom nivou.

"Ono što je takođe značajna razlika u odnosu na koronavirus jeste što je influenca dobro poznati virus, virus koji epidemiolozi jako dobro znaju i zahvaljujući tome kao naučna zajednica bili smo sposobni da ponudimo vakcinu, što svakako utiče na smrtnost. Međutim i u ovom slučaju i danas se dešava da zbog špekulacija, skepse, neinformisanosti ljudi i dalje pored bezbjedne efikasne vakcine svoj život izlažu opasnosti. Kada govorimo o koronavirusu - nema ni lijeka, ni vakcine. To je osnovna razlika", kazala je Brajović.

Ponavljajući da je novi koronavirus zarazniji od MERS-a i SARS-a, ona precizira da se preliminarna stopa reprodukcije, odnosno prosječan broj sekundarnih slučajeva koji se registruju u populaciji kreće u rasponu – 1.4 do 4.9.

"To znači da se virus može prenijeti sa jedne zaražne osobe na novih pet zdravih osoba", kazala je Brajović.

Obolijevanje u populaciji djece, dodaje ona, bilo je rijetkost, ali je kategorično odbacila neke špekulacije o tome da u većem stepenu obolijevaju muškarci u odnosu na žene.

Naglašava da svi raspoloživi podaci potvrđuju da je rizik najveći za stare osobe sa hroničnim oboljenjem, odnosno sa oslabljenim imunim sistemom.

"Ono što izvjesno znamo u ovom trenutku jeste da su stara lica sa kompromitovanim imunim sistemom zbog nekog postojećeg, hroničnog oboljenja tipa dijabetesa, kardiovaskularnog oboljenja i slično prepoznata kao posebno vulnerabilna grupa i izloženi su povećanom riziku. Isto tako, vidimo da je registrovan mali broj pedijatrijskih slučajeva oboljenja od korona virusa. Da li su djeca manje podložna infekciji ili u slučaju infekcije pokazuju blaže simptome i kliničku sliku, je jedno od pitanja na koje ćemo kako se bude razvijala epidemiološka situacija i generisali novi dokazi vjerovatno imati odgovor. Za sada, niko nema odgovor na ovo pitanje koji bi bio baziran na naučnim činjenicama ili podacima", kazala je Brajović.