Mina [ Objavila: M.L.B. ]

ISTRAŽIVANJE CEMI-A

Pravosuđu vjeruje trećina građana

Crnogorsko pravosuđe i dalje ne uživa potreban nivo povjerenja građana koje je, u odnosu na decembar 2017. godine, palo sa 48 na 34 odsto, saopšteno je na konferenciju Rezultati i efekti reforme pravosuđa u Crnoj Gori, koju je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Konferencija je organizovana u okviru projekta „Reforma pravosuđa: Unapređenje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da, i pored značajnog napretka u prethodnom periodu, posebno kada je riječ o skraćivanju trajanja sudskog i unaprjeđenju izvršnog postupka i o uspješnom uvođenju novih instituta, reforma ima određenih ograničenja.

„To posebno želim da naglasim kada govorimo o povjerenju javnosti u pravosuđe“, istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, istraživanje koje je CeMI sproveo u martu pokazuje da je, u odnosu na decembar 2017. godine, došlo do pada povjerenja u pravosuđe sa 48 na 34 odsto.

Primjetno je, kazao je Vujović, da se smanjio procenat građana koji smatraju da sudski proces traje bespotrebno dugo. On smatra da je dobro i to što se utrostručio procenat onih koji smatraju da sudski procesi traju onoliko koliko je potrebno - sa devet na 24 procenta.

„Iako se najvećim problemom u radu sudova smatra politički uticaj, ohrabruje smanjenje tog procenta sa 41 na 34 odsto“, kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, sve veći problem je, po mišljenju građana, i visina sudskih troškova, i na njega je ukazalo 23 odsto ispitanika.

„Problem je što pravosuđe ne uživa potreban nivo povjerenja, tako da ne možemo ignorisati te primjedbe građana i treba spremiti institucionalni odgovor“, rekao je Vujović.

Medenica: Rješavanje starih predmeta imperativ, rezultati vidljivi

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kazala je da je dostizanje većeg nivoa vladavine prava cilj kome su usmjerena sva djelovanja sudova.

„Vjerujem da saradnjom pravosudnih institucija i civilnog sektora gradimo čvrstu sponu za dalji napredak u efikasnosti sudskog sistema“, rekla je Medenica.

Ona je podsjetila da pravo na suđenje u razumnom roku ima centralno mjesto u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Ona je kazala da je i monitoring tim CeMI-ja zaključio da put ka boljoj efikasnosti sudstva nije jednosmjeran, već da zavisi od drugih subjekata koji su uključeni u sudske procese.

„Prvo ćemo sagledati nedostatke sudskog sistema jer on, saglasni smo, nije savršen“, rekla je Medenica.

Ona je navela da se, u postizanju što kvalitetnijeg sudskog sistema, javljaju prepreke koje su ostaci ranijeg sistema.

„Predmeti koji su i dalje aktivni potiču čak iz prošle decenije. Oni su profesionalna mrlja za nas, a i za sistem koji je reformisan, podmlađen i kvalitetom osnaženl. Nažalost, dok god se najstariji premeti ne riješe, ne možemo reći da smo u potupnosti zadovoljni svojim radom“, istakla je Medenica.

Ona je kazala da ovoj godni očekuje da će je predsjednici sudova izvijestiti da su svi predmeti riješeni. „Kriza iz ranijeg perioda je riješena, sada se rješavaju i posljednji zaostaci“, istakla je Medenica.

Ona je pohvalila sudove za, kako je navela, postizanje stope efikasnosti za preko 100 odsto, ali je naglasila da i stopa ažurnosti mora da bude veća.

„Rješavanje starih redmeta ostaje izuzetnio važno pitanje u našoj integraciji, i pod stalnim nadzorom kod naših građana“, istakla je Medenica.

Kako je navela, sa pitanjem efikasnosti sudskog sistema usko je povezano sa disciplinskom odgovornošću.

Generalna direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković, istakla je da samo nezavisno, stručno i odgovorno pravosuđe može biti oslonac ukupnog društvenog i ekonomskog napretka držav.

„Efikasan i pravičan pravosudni sistem svakako je jedan od prioriteta Vlade i našeg pravosuđa“, istakla je ona.

Prema njenim riječima, svoje opredjeljenje da i dalje unaprjeđuje nezavisnost, nepristrasnost, odgovornost i efikasnost pravosuđa, Vlada je iskazala usvajanjem nove Strategije reforme pravosuđa.

„Sprovođenje strateških i operativnih ciljeva iz ove strategije, i povezanih aktivnosti za njenu implementaciju, prestavljaće nastavak kontinuirane reforme pravosuđa koji je već dao značajne rezultate“, rekla je Laković Drašković.

Ona je podsjetila da su dva predstavnika civilnog sektora učestvovali u izradi Akcionog plana za implementaciju Strategije.

"Zato očekujem da ćemo nastaviti sa kvalitetmnom saradnjom, uz značajan doprinos rezultata projekata koje nevladine organizacije sprovode u ovoj oblasti", dodala je Drašković.