- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
15. 03. 2020. 14:35 >> 14:38
ĆETIRI EMITERA
Upozoreni zbog kršenja odredbi o zaštiti maloljetnika
Agencija za elektronske medije (AEM) prošle godine upozorila je četiri emitera zbog kršenja odredbi kojima se štite maloljetnici od neprimjerenih sadržaja, kazali su iz AEM-a.
Rukovodilac Službe za odnose sa javnošću u AEM-u Elvira Ceković agenciji MINA kazala je da se rijetko dešava da dobiju prigovor na rad emitera zbog zaštite maloljetnika.
„Voljela bih da vjerujem da je to zbog činjenice da naši emiteri poštuju standarde propisane za zaštitu maloljetnika, ali mislim da je u pitanje nedovoljna svijest građana o potrebi zaštite maloljetnika prilikom korišćenja medija”, navela je Ceković.
Ceković je kazala da to pokazuju i rezultati istraživanja koje su uradili u okviru kampanje medijske pismenosti.
Prema tim rezultatima, 30 odsto roditelja ne zabranjuje, ili veoma rijetko zabranjuje djeci gledanje sadržaja označenog kao nepodoban za njihov uzrast.
Istraživanje je pokazalo, kako je navela Ceković, da 50 odsto roditelja smatra da vrijeme provedeno uz ekran nema nikakav uticaj na mentalni i psihički razvoj maloljetnika.
Ceković je objasnila da zakonodavni okvir koji primjenjuje AEM posebno vodi računa o sprečavanju ugrožavanja zdravstvenog, moralnog i emotivnog razvoja maloljetnika.
„Crnogorski mediji u značajnoj mjeri vode računa o zaštiti maloljetnika, AEM je u prethodnoj godini upozorila samo četiri emitera zbog kršenja odredbi kojima se štite maloljetnici od neprimjerenih programskih sadržaja“, rekla je Ceković.
Prema njenim riječima, mediji su dužni da određene programske sadržaje označavaju zvučnim i vizuelnim oznakama koje ukazuju na to da pojedini sadržaji nijesu primjereni za djecu mlađu od 12, 16 ili 18 godina.
Ona je rekla da AEM vrši nadzor nad radom tradicionalnih medija i da se scene nasilja ili neki drugi neprimjereni sadržaji mnogo rjeđe sreću na tradicionalnim televizijskim stanicama.
“Danas se sadržaj ne prati samo na televiziji, već i na drugim platformama gdje regulacija nije toliko striktna", kazala je Ceković.
Kako je objasnila, sadržaj koji bi bio zabranjen na tradicionalnoj televiziji, dopušten je sa, ili bez šifriranja kod operatora, a naročito na internetu.
"Kako bismo zaštitili maloljetnike od neprimjerenih sadržaja, pružaocima AEM usluga propisali smo obavezu da za programske sadržaje koji mogu da štete fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika, od šest do 23 sata, aktiviraju mjere roditeljske kontrole, odnosno omogućavanje pristupa sadržaju samo uz korišćenje PIN koda", rekla je Ceković.
Kako je kazala, AEM je više puta podsjećala da prilikom izvještavanja o porodičnim tragedijama moraju da se poštuju prava na privatnost žrtava i drugih osoba koje su pogođene tim događajima.
Ceković je objasnila da osobe u stanju bola ili šoka ne smiju da budu izložene pritisku da daju intervjue, ili učestvuju u televizijskim i radijskim programima.
Kako je rekla, primjenom profesionalnih i etičkih standarda novinarskog kodeksa mediji su obavezni da na primjeren način informišu javnost, iskažu saosjećanje i eliminišu rizik od senzacionalizma.
Kako je navela Koordinatorka komunikacija u UNICEF-u, Jelena Perović, prema podacima iz istraživanja agencije Ipsos iz decembra prošle godine svaki drugi roditelj ograničava sadržaj i vrijeme koje dijete provodi uz televiziju i internet, dok je na početku kampanje to radio svaki treći.
“Skoro dvije petine roditelja sada razgovara s djecom o sadržajima koje prate u medijima, dok je na početku kampanje to radila samo jedna petina njih", dodala je Perović.
Ona je pozvala roditelje da nastave da s djecom biraju šta gledaju, slušaju i čitaju i da o tome razgovaraju kako bi podstakli kritičko mišljenje i analizu svih medijskih sadržaja.
Školski psiholog Ana Ćalov je kazala da su pred djecom potencijalno brojni sadržaji koji nijesu primjereni njihovom uzrastu i razvojnom stadijumu.
“Tu su neprimjereni izrazi, govor mržnje, sadržaji koji sadrže seksualnu konotaciju, nasilje. Oni mogu da budu prisutni u igricama ili video snimcima koje djeca gledaju na popularnim kanalima”, rekla je Ćalov.
Ona je objasnila da ih pojedina djeca, izlažući se takvim sadržajima, doživljavaju kao uobičajene i usvajaju kao prihvatljive.
Коментари0
Остави коментар