Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

07. 10. 2013. 11:10   >>  10:18 18

GRAĐANI NA OSVEŠTANJU

Svjedoci istorijskog trenutka za hrišćane

Sirene nervoznih vozača, policija na svakom koraku i neuobičajene saobraćajne gužve obilježile su prvi radni dan ove sedmice. Uprkos kiši, hiljade vjernika pohrlilo je prema hramu Hristovog vaskrsenja, da prisustvuje osveštanju jednog od najvećih hramova u pravoslavnom svijetu.

 

Iako u sam hram nijesu mogli svi, više hiljada ljudi osveštanje je pratilo sa platoa ispred bogomolje putem dva video bima. Među vjernicima su i djeca i stari, uglavnom su maloljetnici nosili srpske trobojke, a vjerujuće žene prikrivene maramama strpljivo su pratile osveštanje hrama.

Jedna od njih je i Milimirka Čortan koja već godinama živi u Njemačkoj. U Crnu Goru je došla sa svojih osmoro djece kako bi posjetili Manastir Ostrog. Kaže da je osveštanje hrama poseban događaj za svakog vjernika.

 

„Mislim da je jako značajno za moju djecu da prisustvuju ovakvom događaju, pa smo zbog toga odlučili da dođemo u Podgoricu. To je nešto veličanstveno što se možda samo jednom u životu doživi“, kazala je za Portal RTCG Milimirka Čortan, rodom iz Gacka.

Mićo Pavićević došao je iz Nikšića i kaže da ga saobraćajna gužva nije iznervirala.

„Za mene ovo osveštanje predstavlja sve u životu i ništa mi nije problem“, kaže Pavićević.

Kako bi sve proteklo u najboljem redu, na prostoru oko hrama stacionirana su pripradnici policije i ljekari Hitne pomoći. Sa medicinskim radnicima je i direktor podgoričkog Doma zdravlja Nebojša Kavarić, koji je kazao da jutros nije bilo intervencija.

 

„Mi ćemo upodobiti broj ekipa broju prisutnih građana i ostaćemo koliko treba. Trenutno je šest ekipa Doma zdravlja, odnosno tridesetak radnika Zavoda za Hitnu pomoć. Pratićemo veličinu skupa, imamo iskustva u tome, za sada broj građana ne iziskuje više službenika“, rekao je Kavarić Portalu RTCG i dodao da je skup dobro organizovan.

„Tu su cistijerne s vodom, saobraćaj je dobro regulisan, tako da se nadam da neće biti problema“, naglasio je Kavarić.

Među vjernicima ispred hrama najviše je Podgoričana. Nikola Vujić je istakao da je ovo veliki dan za njegove sugrađane.

 

„Ovaj Hram je ogledalo Podgorice i cijele Crne Gore. To što se gradio 20 godina znači da je veliki projekat koji je iziskivao dosta truda, vremena i novca. Osveštanje hrama predstavlja veliki događaj za sav srpski narod i ostale građane Crne Gore“, rekao je Vujić. 

Novak Šćepanović živi preko puta Hrama i pratio je njegovu izgradnju godinama.

„Ovo je najviši čin u posljednjih 40 godina u Crnoj Gori. Ako se gradi veličanstveni hram kao što je ovaj, nije mogao da bude završen prije“, smatra Šćepanović.

 

Inače, Podgorica je bila jedini glavni grad u Evropi koji nije imao Saborni hram.

Kamen temeljac za izgradnju hrama 9. avgusta 1993. postavila su tri patrijarha, vaseljenski Vartolomej, tadašnji srpski patrijarh Pavle i moskovski Aleksej. Djelo je arhitekte Peđe Ristića, koji je projektovao oko 90 crkava.

Hram Hristovog vaskrsenja je površine 1.270 kvadratnih metara, koliko ima i njegova kripta, visine 41,5 metara, sa sedam pozlaćenih krstova, prilog crnogorskih plemena i 17 zvona pristiglih iz livnice „Vera“ iz Voronježa. Jedno od njih teško je 11 tona i najveće je na Balkanu. Na zvonu piše da ga prilaže narod Crne Gore, Boke i Primorja. Tu je i centralni polijelej (luster sa svećama) od 1.200 kilograma i prečnika devet metara. Najveći je u Evropi i urađen je u ukrajinskom gradu Ljvovu, po umjetničkom nacrtu protojereja stavrofora i zamjenika starješine hrama Dragana Mitrovića, koji je uradio i projekte ikonostasa, podnog mozaika.

Saborni hram je najveća crkva u hrišćanstvu koja je oslikana u fresko tehnici.

Maša Mališić

Пратите нас на

Коментари18

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније