Žabljak
Pretežno oblačno
15.8 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
21.3 °C
Herceg Novi
Vedro
28.9 °C
Nikšić
Pretežno oblačno
25.6 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
29.0 °C
Bar
Umjereno oblačno
27.0 °C
Podgorica
Malo oblačno
30.3 °C
Kolašin
Umjereno oblačno
19.1 °C

Društvo

[ Izvor: Dan ]

U NAREDNE TRI GODINE 02. 06. 2020. 06:36   >>  06:35 3

U NAREDNE TRI GODINE

Broj doktora medicine povećati za 9%

Obezbijeđenost stanovništva doktorima opšte medicine, specijalistima opšte medicine i specijalistima porodične medicine u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije je niska, zbog čega je u naredne tri godine potrebno uvećati za devet odsto broj doktora medicine, pokazala je analiza Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Najnovija situaciona analiza zdravstvene zaštite za 2018. godinu pokazala je da se Crna Gora nalazi na pretposljednjem mjestu no broju medicinskih sestara i babica u Evropi, koji iznosi 5,1 na 1.000 stanovnika, a iza nas je samo Bugarska. Zdravstveni sistem, prema analizi, ima ukupno 3.645 medicinskih sestara sa srednjom i višom školom, piše Dan.

"Obezbijeđenost stanovništva doktorima medicine (sa i bez specijalizacije) na 1.000 stanovnika u 2017. godini je niža od zemalja EU i regiona. Kada su u pitanju doktori medicine-specijalisti (isključujući hirurgiju, ginekologiju i akušerstvo, pedijatriju, psihijatriju i opštu medicinu), u Crnoj Gori ovaj indikator iznosi 1,1 specijalista na 1.000 stanovnika, što je približno sa ostalim zemljama evropskog regiona. Potrebno je povećavati broj doktora medicine za dva-tri odsto godišnje u naredne tri godine (u skladu sa Planom ljudskih resursa). Prisutna je nejednakost po regionima i ustanovama u broju i strukturi zdravstvenih radnika, pa je neophodno unaprijediti proces planiranja zapošljavanja kadra i specijalizacija u skladu sa procjenom sadašnjih i budućih potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom. U Zdravstvenom sistemu radi 1.730 doktora medicine i 577 medicinskih radnika sa visokom stručnom spremom", ističe se u analizi.

Iz Instituta navode da odnos broja postelja po ljekaru i medicinskoj sestri/tehničaru pokazuje neujednačenost po ustanovama i nivoima posteljnih kapaciteta.

"Bolnička zdravstvena zaštita predstavlja najskuplji segment zdravstvenog sistema na kojem se rješavaju najsloženiji zdravstveni problemi stanovništva, uz angažovanje brojnih, dijelom usko specijalizovanih kadrova i korišćenje skupe medicinske opreme. Kako je njeno funkcionisanje uslovljeno utroškom znatnih finansijskih sredstava, opravdan je svaki pokušaj da se ovi sistemi, na svim nivoima, što racionalnije koriste. Analiza pokazatelja korišćenja bolničkih kapaciteta ukazuje da je njihov stepen iskorištenosti različit i po nivoima i po ustanovama. Sa obezbijeđenošću brojem postelja od 3,9 postelja na 1.000 stanovnika prema podacima iz 2017. godine, Crna Gora u poređenju sa zemljama regiona i zemljama EU zone još uvijek ima nešto niži broj u odnosu na njih. Takođe potrebno je napomenuti da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite", objašnjavaju u analizi.

Iz Instituta preporučuju planiranje povećanja posteljnog fonda prioritetno za zdravstvenu i palijativnu njegu.

"Ambulantno-poliklinička (specijalistička i subspecijalistička) zdravstvena djelatnost se odvija na svim nivoima zdravstvene zaštite. U 2018. godini u ovoj djelatnosti je obavljeno 1,51 pregleda po osiguraniku (0,07 u domovima zdravlja), što je približno kao i u 2017. godini, i 1,44 u bolničkoj polikliničkoj službi, što je značajno više u odnosu na prethodne godine, što je približno vrijednosti planiranoj u Programu zdravstvene zaštite za 2018. godinu (1,48). Stopa hospitalizaci je u 2018. godini bila je 135,6 i veća je u odnosu na prethodnu. Sa 3,89 postelja na 1.000 stanovnika i uz korišćenje kapaciteta od 66,31 odsto (nešto niže u od nosu na 2017. god.) svakodnevno je u Crnoj Gori bilo dnevno slobodno 816 postelja od ukupno postojećih 2.421. Kontinuirani rad na unapređenju kvaliteta podataka i sistema izvještavanja u okviru integralnog zdravstvenog informacionog sistema je preduslov boljeg planiranja i programiranja zdravstvene zaštite i kreiranja zdravstvene politike zasnovane na dokazima", kažu iz Instituta.

 

Komentari 3

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo