[ Objavila: R.B. ]

PREKIĆ OCIJENIO

"Uloga intelektualca je da prepozna ideje fašizma"

Trinaesti jul je, bez sumnje, ne samo jedan od najznačajnijih istorijskih trenutaka Crne Gore već i univerzalni simbol koji objedinjuje najznačajnije vrijednosti moderne Crne Gore, smatra istoričar dr Adnan Prekić, saradnik u nastavi na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

On je rekao da je 13. jul kamen temeljac crnogorske državnosti, podsjećajuči da je Crna Gora 13. jula 1878. godine, bila u društvu 27 prvih samostalnih država.

"Sa druge strane, 13. jul 1941. godine je najveći spomenik viševjekovne slobodarske tradicije Crne Gore. Iz tog razloga, duboko vjerujem da ovaj datum uvijek treba da nas podsjeća na ideale kojima su se rukovodili oni koji su zapalili vatre slobode. Nemamo pravo da zaboravimo ili relativizujemo žrtvu onih koji su bili spremni da se odupru fašizmu i bore za slobodu, kao i posvećenost onih koji su na vrijednostima 13. jula nakon Drugog svjetskog rata stvarali jedno novo, bolje i humanije društvo. Te vrijednosti, bez sumnje su na udaru savremenog istorijskog revizionizma i retrogradnih političkih ideja koje na relativizaciji ovih tradicija pokušavaju da okamene svaki emancipatorski pokušaj da Crna Gora bude bolje mjesto za život. Zbog toga je podsjećanje i razumijevanje svih vrijednosti na kojima počiva simbolika 13. jula, najbolja brana takvim pokušajima", rekao je Prekić.

Na pitanje kako komentariše smjenu talasu onoga što se danas naziva fašizam, Prekić je rekao da je posrijedi klasični istorijski revizionizam i pokušaj relativizacije prošlosti.

",Antifašizam kao jedna univerzalna vrijednost, u tom kontekstu je jedna od prvih stvari na udaru. Moramo da budemo svjesni da fašizam i sistem vrijednosti zasnovan na tim idejama ima izvanrednu moć prilagođavanja i kao što je rekao Umberto Eko griješi svak onaj ko misli da će se savremeni fašizam pojaviti u istom onom obliku kao 20-ih i 30-ih godina XX vijeka. Fašizam nije okamenjena ideologija, naprotiv retrogradne ideje su dosta prilagodljive, zbog čega i uspijevaju pronaći put do javnog prostora. Uloga intelektualaca i istoriografije je da prepozna te narative i da na njih jasno upozori. Osnovna funkcija istorije je upravo u tome, da nam pomogne da kroz razumijevanje prošlosti budemo u prilici da razumijemo savremene procese", naveo je on.

Prema njegovim riječima, borba protiv istorijskog revizionizma je kontinuirani zadatak svakog istoričara.

"U tom kontekstu ukazao bih na nedavno završeni projekat istoričara iz bivše Jugoslavije koji su tri godine sarađivali i pokušavali da ukažu na opasnost istorijskog revizionizma. Naš zajednički rad formalizovan je potpisivanjem zajedničkeDeklaracije o odbrani istorije,koju je naknadno potpisalo više stotina intelektualaca sa prostora bivše Jugoslavije.Veoma je važno što je i Univerzitet Crne Gore kroz aktivnost profesora sa Odsjeka za istoriju bio dio ovog projekta, a još važnije je što je u njemu učestvovao i veliki broj naših studenata. Sve te aktivnosti stvorile su prostor za istorijski i inter-kulturalni dijalog kroz kreiranje mreže istoričara, pisaca, novinara, studenata i šire publike koja će doprinjeti rješavanju konflikta, uzajamno poštovanim istorijskim narativima, i podsticanju inkluzivnije kulture sjećanja", naglasio je on.

Govoreći o aktivnostima Filozofskog fakulteta, Prekić je, pored regionalnog projekta saradnje, izdvovio i kontinuirano izdavanje međunarodnog naučnog časopisa Montenegrin journals for social scienceskao i naučno-istraživački projekat Postsocijalističko nasljeđe koji, uz podršku Ministarstva nauke fakultet realizuje u okviru aktivnosti jedne COST istraživačke grupe.

"Osim toga, tu su i aktivnosti vezane za redovnu nastavu, pa bih iskoristio priliku da najavim objavljivanje knjigeKulturno naslijeđe Crne Goreu izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, kao i stručnu monografijuCrvena ideja Crne Gorekoju će do kraja godine objaviti Matica crnogorska", poručio je Prekić.