- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
01. 11. 2020.
08:20 >> 08:21
1
RAIČEVIĆ UPOZORAVA
Žene diskriminisane i zbog trudnoće
Žene u Crnoj Gori višestruko su diskriminisane, posebno na tržištu rada gdje im je glavni kamen spoticanja materinstvo i trudnoća, kazala je u razgovoru za „Dan” direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Ona navodi i da su žene više pogođene krizom izazvanom virusom korona u pogledu egzistencijalnih problema izazvanih ostajanjem bez posla i većom izloženošću porodičnom nasilju.
Navodi da u ovom trenutku imaju preko 200 aktivnih slučajeva za pravno zastupanje i podršku, među kojima dominiraju slučajevi nasilja u porodici i institucionalne diskriminacije žrtava.
Na pitanje da li i njihova iskustva potvrđuju da je stopa diskriminacije žena velika, Raičević kaže da to znaju iz prakse, a i istraživanje je potvrdilo da je položaj žena u oblasti rada i zapošljavanja veoma nepovoljan.
“Iako imamo više visokoobrazovanih žena nego muškaraca, zbog rodno zasnovane diskriminacije, naročito zbog trudnoće i materinstva, ali i strukturnih nejednakosti na tržištu rada, žene u Crnoj Gori se teže zapošljavaju, a prve gube posao, manje su plaćene za rad iste vrijednosti, teže napreduju na poslu i češće napuštaju tržište rada bez obzira na stručnost i kvalifikacije”, kazala je ona.
Veliki broj žena radi u oblasti sive ekonomije, bez ikakve sigurnosti i poštovanja zakonom garantovanih prava.
Gotovo je uobičajeno da poslodavci postavljaju pitanja o privatnom životu, posebno o planovima za formiranje porodice i trudnoći.
“Učesnice našeg istraživanja su navele neka vrlo eksplicitna pitanja poslodavaca, tipa: Da li živi sa nekim kome treba pomoć ili njega, koliko im je važan brak, ko će brinuti o djeci dok rade, zatim komentare na fizički izgled i emotivni status, ucjene privatnim „druženjem” sa šefom kako bi dobile posao, itd. Nažalost ova vrsta diskriminacije se rijetko prijavljuje, na kod nas žene često traže pravni savjet, a samo se rijetke od njih odvaže da prijave i pokrenu postupak. Želim da istaknem da Centar za ženska prava, zahvaljujući podršci Evropske unije, pruža besplatnu pravnu pomoć i zastupanje u slučajevima rodne diskriminacije u oblasti rada i zapošljavanja, na koristim priliku da ohrabrim žene da nam se jave za pomoć i podršku”, kazala je Raičević.
Ona ističe da su žene nesrazmjerno više pogođene kovid krizom u pogledu egzistencijalnih problema izazvanih ostajanjem bez posla i većom izloženošću porodičnom nasilju.
“Međutim, pomoć ovim ženama nije predviđena nijednim paketom vladinih mjera za olakšavanje efekata krize, što je naročito zabrinjavajuće ako znamo da imamo veliki broj samohranih majki koje samostalno brinu o djeci koja ne primaju alimentaciju. O ovim problemima smo upoznale i mandatara za sastav nove vlade, tražeći da budu prioritet u padu vlade, ka da bude formirana. U ovom trenutku imamo preko 200 aktivnih slučajeva za pravno zastupanje i podršku, među kojima dominiraju slučajevi nasilja u porodici i institucionalne diskriminacije žrtava. Imamo i 11 aktivnih slučajeva kršenja radnih prava žena. Veliki je obim posla i naši su kapaciteti veoma opterećeni, ali do sada nijesmo odbili nijedan predmet koji seuklapau naše kriterijume za podršku”, navodi Raičević.
Коментари1
Остави коментар