Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Mina ]

19. 11. 2020. 18:46   >>  20:14

CGO

"Sudstvo zrelo za reforme"

 Crnogorski pravni okvir omogućava procesuiranje svih ratnih zločina protiv čovječnosti u kontekstu jugoslovenskih sukoba, ali je doveo u pitanje kapacitete pravosuđa koji se nijesu dokazali u primjeni tih standarda, poručeno je na onlajn radionici “Tranziciona pravda kroz crnogorsko i regionalno iskustvo”.

 


Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao je dvodenvnu onlajn radionicu za studente prava i mlade profesionalce u pravosuđu.

Profesor Nebojša Vučinić je na panelu „Crna Gora i tranziciona pravda“, ocijenio da crnogorski pravni okvir omogućava procesuiranje svih ratnih zločina protiv čovječnosti u kontekstu jugoslovenskih sukoba, „ali je doveo u pitanje kapacitete pravosuđa“.

„Nažalost, naši organi se nijesu dokazali u primjeni tih standarda. I pored puno seminara i drugih edukacija, nemamo dovoljan stepen primjene međunarodnog prava na unutrašnjem planu. Sudstvo je zrelo za reforme i pozitivne promjene, mlade ljude koji imaju znanje, koji poznaju sud praksu i strane jezike“, kazao je Vučinić.

Prema njegovim riječima, činjenica je da ratni zločini nikad ne zastarijevaju, ali i da je protekom vremena sve teže neke stvari dokazati.

„Zato je bitno da se procesuiranje krivičnih djela vrši blagovremeno, a za to nije postojala politička volja u regionu, već su zločinci s jedne strane slavljeni kao heroji na drugoj strani, pa je formiran Haški tribunal. Ne možete ni očekivati od političke opcije koja je povela sukobe da sude one koji su sprovodili te njihove odluke“, ocijenio je Vučinić.

On je istakao i značaj korišćenja materijala i prakse Haškog tribunala.

„Naše sudije moraju da čitaju presude Haškog tribunala kada dođe do ovakvih predmeta. Neophodno je decidno poznavanje i primjenjivanje tih standarda u našem nacionalnom zakonodavstvu“, rekao je Vučinić.

Politički analitičar iz Hrvatske Žarko Puhovski istakao je značaj kritičkog analiziranja razloga koji su do rata doveli, kao i razumijevanja da je nacionalistička interpretacija patriotizma, koji je ukorijenjen više u osjećajima nego u racionalnosti, bila ključni momenat koji je rat učinio prihvatljljivim.

„Nema oslobađanja od ratnog opterećenja bez osvijetljavanja uslova koji su do rata doveli, i to ne samo onih iz istorijskih, već i odgovora na pitanje kako je bilo moguće da ljudi u velikom broju prihvate rat kao svoju opciju“, kazao je Puhovski.

Puhovski se osvrnuo se i na nevladine organizacije koje su fokusirane na utvrđivanje činjenica o ratnim dešavanjima.

“Zahvaljujući radu, prije svega, Koalicije za REKOM mi znamo da je na području bivše Jugoslavije od 1991. do 200. godine, ubijeno oko 139 hiljada osoba. Koalicija za REKOM pokušava naći ne samo broj nego imena i prezimena svakog pojedinog čovjeka koji je ubijen u ratu uz pojedinosti te smrti”, naveo je Puhovski.

On je apostrofirao i etički pristup kako bi se došlo do prava na istinu, pravdu, reparaciju, kao i do preveniranja sukoba.

„Pragmatički govoreći, nema govora da se rat može ponovo dogoditi. No, treba se zapitati: da li je to najgore što nam se može dogoditi? Mi u Hrvatskoj živimo tako da smo bliže ratnim 90-im nego što smo bili prije deset godina“, kazao je Puhovski.

On smatra da je rat više prisutan u javnom diskursu, kao i da se stalno i iznova raspravlja o godišnjicama.

„Jer imamo oko 200 dana u kojima se obilježava neki zločin nad nama ili neka naša pobjeda. I to znači nedopuštanje da se stvari smire“, kazao je Puhovski.

Koordinatorka Programa Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom Rada Pejić Sremac, (PMI) smatra da je Haškom tribunalu nepravedno data velika uloga, jer je to sud koji treba da odlučuje o individualnoj krivičnoj odgovornosti onih koji su optuženi, a dosta puta je korišćen u političke svrhe u svim zemljama bivše Jugoslavije.

„Da bismo krenuli dalje, moramo se osloboditi tog političkog konteksta i racionalno procjenjivati nasljeđe Tribunala“, rekla je Pejić Sremac.

Tužiteljka Lidija Vukčević pojasnila je tok postupaka u slučajevima ratnih zločina pred crnogorskim organima.

Prema njenim riječima, tužilaštvo je u sedam slučajeva podiglo optužnice koje su potvrđene od suda, i u kojima je osuđeno 11 osoba za krivična djela pritiv civilnog stanovništva, a osobođeno 26 za krivična djela iz oblasti ratnih zločina.

„Statistike pokazuju da se ne možemo pohvaliti osuđujućim presudama kada su u pitanju krivična djela ratnih zločina, ali treba znati da su tome razlog i oni problemi koji postoje i u sudskim postupcima u državama u okruženju, kao i pravne dileme prilikom primjene međunarodnog prava, ocjene dokaza, nedostatak iskustva u tim početnim fazama“, rekla je Vukčević.

Advokat Goran Rodić podijelio je iskustvo zastupanja u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori, ali i pred Haškim tribunalom.

„Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije su vođeni od 1991. do 1995. godine, a prvi put u Crnoj Gori mi saznajemo za pokretanje istraga negdje u oktobru 2007“, naveo je Rodić.

On smatra da je proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) značajno uticao da se pitanje suočavanja sa prošlošću više otvori u javnosti.

„Same procese koji su u Crnoj Gori otvoreni nijesu pratili kvalitetni dokazni materijali koji bi opravdali podizanje optužnica, a dolazilo je i zanemarivanja pravila postupka u tim predmetima, što su sve potrvrdile i presude“, naveo je Rodić.

On je podsjetio da je krajnji ishod u brojnim oslobađajućim presudama.

„Ukupno je bilo 30 optuženih osoba u četiri predmeta, od čega 26 oslobađajućih presuda i samo četiri osobe pravosnažno oglašene krivim, i to u slučaju „Logor Morinj“. Ogromni su troškovi tih postupaka i nadoknada štete nezakonito pritvorenim optuženim osobama“, ukazao je Rodić.

Radionica je organizovana u sklopu projekta “Suočavanje s prošlošću za budućnost” koji CGO sprovodi uz finansijsku podrške Vlade Sjedinjenih Američkih Država, kroz Biro State departmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL).

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније