PR Centar

ISTAŽIVANJE CEDEM-A

Javne politike se shvataju kao personifikacija djelovanja političara

Svaki drugi građanin Crne Gore ne zna o čemu je riječ kada se govori o javnim politikama, a prema njihovom mišljenju ekonomija, nezaposlenost, siromaštvo i korupcija ključne su oblasti u okviru kojih treba uložiti dodatni napor u jačanju javnih politika.

To su pokazali rezultati istraživanja o stepenu informisanosti i razumijevanju građana o procesu kreiranja i donošenja javnih politika, koji su predstavljeni na pres konferenciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Predstavnica CEDEM-a, Dijana Bošković, navela je da je uzorak reprezentativan za sve punoljetne građane Crne Gore, da je u istraživanju učestvovalo 1024 ispitanika i da je sprovedeno od 3. do 15. oktobra.

Programski menadžer CEDEM-a, Marko Pejović, ukazao je da rezultati istraživanja pokazuju da svaki drugi građanin ne zna o čemu je riječ kada se govori o javnim politikama, dok tek nešto više od svakog desetog ističe da zna o čemu je riječ, uz 40 odsto onih koji kažu da „otprilike“ znaju o čemu se radi.

„Drugo pitanje se odnosilo na definiciju javnih politika. Najveći broj građana, od onih koji su naveli svoje mišljenje o javnim politikama, tretira javne politike kao javno dobro, javni interes ili opšti interes. Takođe, kada govorimo o definiciji javnih politika 16 odsto građana je reklo da je to transparentnost, nešto manje od toga da je to rješevanje društvenih problema, dok je 11 odsto građana navodilo oblasti javnih politika“, pojasnio je Pejović.

Kada je riječ o asocijacijama na pomen javne politike, kako je rekao, prve asocijacije najvećeg broja građana su pojedinci, a nerijetko su ispitanici navodili konkretna imena.

„Javne politike se u javnosti shvataju kao personifikacija djelovanja političara, a druga po frekventnosti asocijacija se tiče vezivanja za pojam građanstva, aktivizma i javnosti. Potom slijedi transparentnost“, kazao je Pejović.

On je ukazao da su ekonomija, nezaposlenost, siromaštvo i korupcija ključne oblasti u okviru kojih, po mišljenju građana, treba uložiti dodatni napor u jačanju javnih politika.

„Za oblasti koje su po mišljenju građana najvažnije, oni procjenjuju da je država najneefikasnija. Sa tim u vezi vrlo je bitno naglasiti da je potrebno da nova vlast u narednom periodu posveti pažnju upravo ovim temama i javnim politikama koje se tiču ovih oblasti“, ukazao je Pejović.

Veoma mali je broj građana, kako je naveo, koji smatraju da je država „veoma efikasna“ u bilo kojoj oblasti.

„Generalno, građani su veoma kritički nastrojeni kada je riječ o procjeni efikasnosti države u svakoj oblasti“, rekao je Pejović.

Vlada, kako je rekao, prema mišljenju građana, predstavlja ključni akter u kreiranju javnih politika, a ono što je zabrinjavajuće jeste da ispitanici smatraju da upravo građani najmanje učestvuju u kreiranju i sprovođenju javnih politika.

„Svaki drugi građanin smatra da je neophodno da građani budu više uključeni u procese kreiranja i donošenja odluka. Tri su ključna razloga usljed kojih građani nijesu uključeni, a to su: apatija, niko ih ne pita i nedostatak informacija“, rekao je Pejović.

Za povećanje stepena participacije građana u procese donošenja i sprovođenja javnih politika ključno je, kako je ukazao, osnaživanje građana putem jačanja motivacije i podizanja svijesti.

„Svaki peti građanin smatra da je neophodno poboljšati informisanost građana, ali i usmjeriti pažnju na različite vrste edukacija kada je u pitanju uključenost građana u kreiranje javnih politika“, rekao je Pejović.