CIN APELUJE

Novinari da ne doprinose širenju govora mržnje

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) osuđuje narastajući govor mržnje i poziva novinare/ke da se toj tendenciji na javnoj sceni suprotstave u skladu sa profesionalnim standardima i smjernicama Etičkog kodeksa novinara/ki. Kako su kazali, to se ne odnosi samo na proizvodnju govora mržnje, već i na njegovo širenje, podsticanje, promovisanje ili opravdavanje.

Glavni i odgovorni urednik CIN-CG Slavoljub Šćekić saopštio je da dva primjera prethodne sedmice ukazuju na potrebu da se medijima, pored poziva da sami ne proizvode govor mržnje, skrene pažnja na neophodnu obazrivost prilikom izvještavanja o takvim sadržajima.

''Video klipom objavljenom na personalnom nalogu na jednoj društvenoj mreži, osoba N.N pored korišćenja uvredljivih izraza za crnogorsku i albansku naciju prijeti njenim pripadnicima likvidacijom. Izvještavajući o ovom slučaju, zbog kojeg su, u međuvremenu, nadležni organi pokrenuli istragu, dio medija je prenosio i link koji je vodio ka originalnom sadržaju. Kada je taj sadržaj uklonjen i sa personalnog naloga, link je nestao sa dijela tih portala, ali se na nekim ovaj video još uvijek nalazi'', poručuje Šćekić.

Drugi primjer je, kaže, foto montaža uvredljivog sadržaja usmjerenog na visoku javnu funkcionerku, koja je, sa privatnog naloga izvjesnog “kreatora”, ubrzo objavljena i na nekim informativnim portalima i tako postala još dostupnija velikom broju korisnika.

Iako je, kako navodi u saopštenju, pored osuda javnosti i zbog ovog govora mržnje pokrenuta istraga, uvredljivi sadržaj se još nalazi na pojedinim informativnim portalima.

Pozivajući novinare na profesionalno postupanje, kojim će se prilikom izvještavanja izbjeći i kreiranje tražnje za neprimjerenim sadržajima, iz CIN-a podsjećaju i na etičke smjernice Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore:

“Mediji ne smiju da objavljuju materijal namijenjen širenju neprijateljstva ili mržnje prema osobama zbog njihove rase, etničkog porijekla, nacionalnosti, vjeroispovijesti, pola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, fizičkih i mentalnih stanja ili bolesti, kao i političke pripadnosti. Isto važi i ako postoji velika vjerovatnoća da bi objavljivanje nekog materijala izazvalo prethodno navedeno neprijateljstvo i mržnju…”, naovdi se u saopštenju.

Navedeni i slični slučajevi, takođe, kaže Šćekić, ukazuju na potrebu razvijanja i jačanja opšte medijske pismenosti, kao neophodnog uslova da i korisnici društvenih mreža stiču vještine za prepoznavanje ovakvog sadržaja i da ga ne dijele.

''To bi doprinijelo i lakšem prepoznavanju razlike između kredibilnih informacija i medija, od onih koji i kada navodno osuđuju govor mržnje čine to sa namjerom da bi ga dalje distribuirali, i/li podstakli nove slične reakcije sa druge strane polarizovanog društva'', zaključuje se u saopštenju.