Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ Izvor: Dnevne novine ]

25. 01. 2021. 09:03   >>  09:03

MIŠLJENJE STRUČNJAKA

Elektromreža u skladu sa standardima

Krajem decembra Crnu Goru je pogodilo nevrijeme praćeno vlažnim snijegom koje je izazvalo velike probleme na krovnim konstrukcijama, lomilo je i rušilo drveće i ostalo rastinje, dosta problema je bilo i na dalekovodnim provodnicima i niskonaponskim mrežama.

Posljedice je trpjela putna infrastruktura jer takav snijeg izaziva odronjavanje i obrušavanje kamenitih stijena, a ima i veliki uticaj na zemlju na strminama.

Vlažni snijeg praćen južnim vjetrom nanio je velika oštećenja niskonaponskoj i srednjenaponskoj mreži, prema brojnim informacijama iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, koji je svakodnevno obavještavao javnost o toj pojavi, počev od 26. decembra prošle pa do 10. januara ove godine. Kazali su da su naročito bila pogođena područja Plava, Andrijevice, Gusinja, Kolašina.

 “Prema ličnim saznanjima, nadzemni elektroenergetski vodovi na teritoriji Crne Gore su projektovani i izvedeni prema propisanoj zakonskoj regulativi. To treba naglasiti i to je polazna osnova za dalju analizu. Drugim riječima, pri projektovanju su uvaženi uticajni parametri, poput niske temperature (-20 stepeni Celzijusa), zimskog dodatog tereta, koji varira s nadmorskom visinom terena na kojem se nalaze vodovi i pritiska vjetra. Dakle, urađeno je sve što standard, odnosno što Pravilnik zahtijeva”, objašnjava dekan Elektrotehničkog fakulteta Saša Mujović.

Dodaje da je projektovanje nadzemnih elektroenergetskih vodova veoma izazovna aktivnost koja se sprovodi pri planiranju elektroenergetskih sistema, kojoj se mora pristupiti na odgovoran način, uz puno poštovanje pravila projektovanja i specifičnosti geografskih i klimatskih karakteristika prostora.

“Kako bi se izbjegla oštećenja na prenosnim i distributivnim elektroenergetskim mrežama, odnosno spriječila derogacija pouzdanosti elektroenergetskog sistema izražena kroz prekide u isporuci električne energije krajnjim potrošačima, projektovanjem vodova se uzimaju u razmatranje najnepovoljnije situacije, odnosno djelovanje najdestruktivnijih faktora. Ako vodovi mogu izdržati takve uslove, onda je logično da će biti funkcionalni i da će uz adekvatno održavanje moći odgovoriti svom osnovnom zadatku prenosu i distribuciji električne energije”, kaže Mujović.

Dodaje da se pod nepovoljnim faktorima podrazumijevaju niska atmosferska temperatura, nataloženi snijeg i djelovanje vjetra.

“To su posebno važni faktori, koje prepoznaje Pravilnik o projektovanju nadzemnih elektroenergetskih vodova i svi oni mogu izazvati oštećenja, kao što su: pretjerano naprezanje provodnika, pretjerano opterećenje provodnika u smislu nataloženog leda i snijega, kratkih spojeva, zemljospojeva i sličnih kvarova. Svaki od navedenih kvarova dovodi do beznaponskog stanja, a koliko će biti njegovo trajanje zavisi od brojnih okolnosti, prevashodno pristupačnosti terena na kojem se desio kvar, kao i raspoloživosti i obučenosti personala koji treba da izvrši otklanjanje istog. Teorijsko pravilo kaže da vrijeme trajanja beznaponskog stanja treba da bude kraće što je veća ispala snaga. Na distributivnom nivou to bi značilo da je vrijeme od dva do tri sata dovoljno za opravku kvara”, objasnio je Mujović.

Ipak, ćud prirode je nepredvidiva i moguće su ekstremne situacije, tj. djelovanje uticajnih parametara još intenzivnije nego što Pravilnik predviđa.

Moguće su niže temperature od 20 stepeni, mogući su orkanski vjetrovi, jednovremeno djelovanje vjetra i zimskog dodatog tereta i brojne druge kombinacije koje će se nepovoljno odraziti na vodove. Prosto, nije moguće predvidjeti sve okolnosti. Konačno, takve situacije nijesu česte i bilo bi ekonomski neprihvatljivo dimenzionisati vodove prema takvim scenarijima.

“Dakle, situacija koja se desila u Crnoj Gori nije neuobičajna i nije odraz nepoštovanja zakonske regulative ili indolentnog odnosa pojedinaca ili kompanije koja upravlja elektrodistributivnim sistemom, nego splet nepovoljnih klimatskih okolnosti”, ističe Mujović.

Načelnica Odsijeka za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Mirjana Ivanov objašnjava da su u posljednjih dvadeset dana u Crnoj Gori prepoznati ekstremni vremenski uslovi. Te posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim djelovima svijeta. Polarne ledene ploče se tope, a nivo mora raste.

Sve su češći ekstremni vremenski uslovi, kao npr. jake kiše koje dovode do poplava, sniježnih oluja, oluja u sklopu ciklonskih aktivnosti ili ekstremno visoke temperature i suše. Očekuje se, dodaje, da će u narednim decenijama te promjene biti još intenzivnije.

Kako kaže Ivanov, upravo smo prethodnih dana svjedočili oštećenju energetske infrastrukture zbog ekstremnih vremenskih uslova i višednevnim prekidima napajanja električnom energijom pojedinih područja.

“Zagrijevanje klimatskog sistema je nedvosmisleno, uticaj čovjeka na klimatski sistem je jasan, a ograničavanje klimatskih promjena će zahtijevati znatna i održiva smanjivanja emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ovo su tri glavna zaključka petog izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene – IPCC, radne grupe 1 koji se odnosi na fizičke osnove klimatskih promjena. Praćenja i ocjene klime pokazuju da se i klima Crne Gore mijenja kao posljedica globalnih klimatskih promjena i varijabilnosti”, saopštila je Ivanov.

Najveće promjene temperature vazduha su u sjevernom planinskom regionu Crne Gore za +1.4 0C.

“Trendovi osmotrenih i projektovanih promjena klimatskih ekstrema se podudaraju – u prvom redu se misli na već osmotrene promjene i to broja mraznih dana (smanjenje), broja vrlo toplih dana (povećanje), prosječne dužine toplotnih talasa (povećanje) i njihove učestalosti (povećanje), broja uzastopnih dana bez kiše (povećanje), prosječnog intenziteta padavina u danima sa preko 20 mm kiše (povećanje), godišnjeg akumuliranog snijega (smanjenje)”, objašnjava Ivanov.

Bavljenje meteorološkim i hidrološkim hazardima, kako ističe, zahtijeva informacije sakupljane tokom više godina.

“Treba integrisati nova saznanja o uticajima, ranjivosti i adaptaciji na klimatske promjene, varijabilnost i ekstremne vremenske i klimatske događaje u strateške politike u sektorskim oblastima poput npr. saobraćaja, u energetici, poljoprivredi, zaštiti životne sredine”, zaključuje Ivanov.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније