SLUČAJ BILAFER

"SDT postupilo u skladu sa Ustavom i zakonima"

Cjelokupno postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u slučaju sutkinji Osnovnog suda u Kotoru Marije Bilafer bilo je u skladu sa zakonom i Ustavom Crne Gore, a navodi Sudskog savjeta su netačni i proizvoljni, saopšteno je iz SDT-a.

Specijalno državno tužilaštvo reagovalo je na saopštenje Sudskog savjeta da je ovo tužilaštvo nanijelo nenadoknadivu štetu sutkinji Osnovnog suda u Kotoru Mariji Bilafer, koja je po nalogu SDT-a 19. januara privedena, ističući da je sve urađeno u skladu sa Ustavom i Zakonikom o krivičnom postupku.

Iz SDT-a su kazali da je u krivičnom predmetu donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv B.Z. zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja putem pomaganja u produženom trajanju i drugih krivičnih djela, te da su u toku istrage prikupljeni "podaci i dokazi iz kojih je proizilazila osnovana sumnja da je osumnjičena M. B. izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja".

"Zato je SDT shodno zakonskim ovlašćenjim izdalo nalog Specijalnom policijskom odjeljenju da osumnjičenu M. B. liše slobode, što je učinjeno 19. januara u 14:06 sati u Kotoru, a o čemu su policijski inspektori sačinili službenu zabilješku i upoznali je o njenim pravima u smislu člana 5 Zakonika o krivičnom postupku", navodi se u regaovanju SDT-a.

Bilafer je, kako dodaju, u zakonskom roku, odnosno 20. januara u 12 sati dovedena u Specijalno državno tužilaštvo, nakon čega je u prisustvu branioca po izboru saslušana u svojstu osumnjičene i odmah po saslušanju puštena je da se brani sa slobode.

"Nijesu tačni navodi da SDT nije ispoštovalo odredbe Zakonika o krivičnom postupku - upravo suprotno. Cjelokupno postupanje ovog tužilaštva je bilo u skladu sa zakonom i Ustavom Crne Gore, a navodi Sudskog savjeta da u konkretnom slučaju nijesu ispoštovane odredbe člana 165 Zakonika o krivičnom postupku, koji se odnosi na izdavanje naredbe za dovođenje okrivljenog, te da je Bilafer na osnovu usmenog naloga privedena na saslušanje 19. januara da bi njeno saslušanje bilo obavljeno tek narednog dana su netačni i proizvoljni", istakli su iz SDT-a.

Oni dodaju da je članom 165 Zakonika o krivičnom postupku na koji se, kako su kazali, bez osnova poziva Sudski savjet propisano da "naredbu da se okrivljeni dovede može izdati sud ili državni tužilac, ako uredno pozvani okrivljeni ne dođe, a svoj izostanak ne opravda ili ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti očigledno proizilazi da okrivljeni izbjegava prijem poziva ili ako je donijeto rješenje o pritvoru".

"Očito je po stavu ovog tužilaštva citirani zaključak Sudskog savjeta rezultat nepoznavanja procesnog zakona i zamjene mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog iz glave VIII Krivičnog zakonika Crne Gore, na koje su se pogrešno pozvali, sa ovlašćenjima državnog tužioca u smislu odredbi člana 264 Zakonika o krivičnom postupku, koja se odnose na lišenje slobode i postupanje državnog tužioca nakon dovođenja lica lišenog slobode u smislu člana 266 Zakonika o krivičnom postupku", ističu iz SDT-a.

Ukazuju da dosljedno poštuju odredbe Zakona o krivičnom postupku i Ustav Crne Gore koji u članu 122 stav 3 propisuje da sudija u postupku pokrenutom zbog krivičnog djela u obavljanju sudijske funkcije ne može biti pritvoren bez odobrenja Sudskog savjeta.

"Jasno je da SDT osumnjičenu M. B. koja je bila lišena slobode nije zadržalo da bi se eventualno tražilo odobrenje od Sudskog savjeta za njeno pritvaranje. Ovo nedvosmisleno ukazuje da Sudski savjet ne razlikuje pojmove lišenje slobode, zadržavanje i pritvor koji su potpuno različite krivično procesne mjere koje se primjenjuju prema osumnjičenim, odnosno okrivljenim licima i svaka od njih ima svoju svrhu", kazali su iz SDT-a.

Specijalno državno tužilaštvo u ovom, kao i u svim drugim predmetima, kako su rekli, prilikom obavještavanja javnosti vodi računa o prezumpciji nevinosti osumnjičenih, a u konkretnom slučaju nije davalo saopštenja, niti informisalo javnost o radnjama koje su preduzete u odnosu na Bilafer.

"To što je broj medija u kontinuitetu izvještavao građane o njenom hapšenju sigurno nije rezultat neprofesionalnog postupanja SDT-a, niti se iz toga može izvesti zaključak da treba u 21. vijeku svaki sudija u Crnoj Gori da strahuje da može biti uhapšen na radnom mjestu bez objašnjenja i bez poštovanja zakonskih procedura, kako to tendeciozno saopštava Sudski savjet, niti se može pripisati neprofesionalnom postupanju tužilaštva, jer ga nije ni bilo. SDT preduzima radnje shodno svojim zakonskim ovlašćenjima i nadležnostima, prema svim osobama za koja postoji osnovana sumnja da su počinila krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, bez obzira na njihova lična svojstva ili funkciju koju obavljaju", zaključuju iz SDT-a.