[ ]

CGO

Razumijevanjem do unaprijeđenja prava LGBTIQ osoba

Inkluzivan rad nastavnog i upravnog osoblja sa učenicima/cama, bilo da su oni LGBTIQ ili ne, predstavlja važan preduslov u afirmaciji prava i poboljšanju položaja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, a jedan od zadataka obrazovnog sistema jeste da doprinese uspostavljanju vrijednosti i okruženja koje će pružati podršku LGBTIQ zajednici u Crnoj Gori, zaključeno je na današnjem treningu za nastavni i upravni kadar srednjih škola o prevenciji nasilja nad LGBTI osobama koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Kako navode iz CGO-a, trening je organizovan u okviru projekta “LGBTIQ – svako je neko slovo!”, uz finansijsku podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

U uvodnom dijelu, Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u, predstavila je nalaze istraživanja o zastupljenosti LGBTI tema u 13 predmeta i 24 prateća udžbenika za srednje škole koje je tim CGO-a analizirao.

Ćetković je navela da je najviše sadržaja o LGBTIQ osobama i pravima ove grupe u okviru predmeta Zdravi stilovi života.

„Međutim, treba naglasiti, da se radi o izbornom predmetu u I i II razredu gimnazije, što ograničava njegov uticaj na poboljšanje stavova prema LGBTIQ osobama. Kroz ovaj predmet obrađeni su rodni identitet, seksualna orijentacija, seksualni identitet, pol i rod, rodne uloge, seksualne norme nasuprot diskriminaciji zbog neprilagođenosti seksualnim normama, ali se i učenici navode na promišljanje o ovoj tematici“, pojasnila je ona. Ćetković je dodala da određeni sadržaji o LGBTI postoje u predmetima i udžbenicima za Psihologiju, Pojedinac u grupi, kao i Crnogorski- srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, ali da je ostalo mnogo prostora za unaprjeđenje.

Takođe, Ćetković je ocijenila da je veliki broj predmeta u kojima se ova problematika mogla pomenuti ali je to izbjegnuto.

Milena Račeta, psihološkinja, u okviru sesije „Inkluzivan rad sa LGBTIQ učenicima i pružanje adekvatne pedagoško-psihološke podrške LGBTIQ učenicima“ naglasila je potrebu ljudi za poštovanjem, razumijevanjem i prihvatanjem a koja je i osnov za ravnopravnost LGBTIQ osoba.

Ona je pojasnila faktore rizika za razvoj internalizujućih i eksternalizujućih psiholoških teškoća, ali i faktore podrške.

„Razumijevanje je ključno kako bi profesionalci u sistemu pružili snažnu podršku đacima. Nerazumijevanje i suptilno opravdavanje, nereagovanje na nasilje, odbacivanje i isključivanje kod adolescenata izaziva strahove, unutrašnju patnju, psihološke poteškoće… Stoga je važno da škola obezbijedi prave uslove za rad zaposlenih stručnih lica i atmosferu povjerenja kako bi djeca znala na čija vrata da pokucaju i kako bi imala mogućnost za povjerljiv razgovor“, kazala je ona.

Račeta je istakla izazovnost perioda adolescencije, kao i uticaje društvene klime i okruženje na sliku koju pojedinac gradi o sebi, a što svakoj osobi koja ima manjinski identitet otežava uspješno i zdravo odrastanje.

„Opasnost po mentalno zdravlje nije homoseksualni, biseksualni, transrodni identitet, odnosno drugačija seksualna orjentacija ili netipičan rodni identitet. Opasnost po mentalno zdravlje je stigmatizacija, diskriminacija i nasilje i do nas je hiće li ona biti u našem okruženju, hoće li predstavljati rizik ili neće“, zaključila je Račeta.

Tokom treće sesije „Podučavanje učenika/ca o LGBTIQ pojavnosti i značaju prihvatanja LGBTIQ osoba kao ravnopravnih i jednakih jedinki“, Jelena Čolaković, direktorka programa za direktnu asistenciju u NVO Juventas, istakla je značaj obuka za nastavni, upravni i kadar u psihološko-pedagoškim službama, kao i preventivnih programa za učenike/ce s ciljem podizanja svijesti o vršnjačkom nasilju, uključujući homo/bi/transfobično nasilje, mijenjanja klime u odjeljenjima kroz podsticanje prihvatanja različitosti, tolerancije, nenasilja, poštovanja i podizanje svijesti o ljudskim pravima LGBTI osoba.

„Danas kada svjedočimo nasilju u školama i među mladima posebno je važno raditi na zaštiti i podršci onih koji su ranjivi. Stručne službe i nastavni kadar moraju voditi računa o žrtvama nasilja, ali i rugim akterima, i biti i sami angažovani u razvoju strategija za intervenciju u slučajevima nasilja ili zlostavljanja LGBTI učenika/ca“, ocijenila je ona. „Poseban aspekt podrške jeste ostvarivanje saradnje sa nevladinim organizacijama kojima se zaposleni u školama uvijek mogu obratiti za saradnju. Zajednički rad i kombinovanje ekspertiza škola i organizacija civilnog društva pokazali su se kao dobitna kombinacija”, istakla je ona.

Prof. dr Biljana MASLOVARIĆ, izvršna direktorka Pedagoškog centra Crne Gore, naglasila je značaj učenja na svim nivoima radi boljeg razumevanja demokratije koja se zasniva na principima jednakosti, poštovanja i vrjednovanja različitosti. „Kroz obrazovanje treba prihvatiti različitosti što je i poruka evropske kampanje mladih protiv rasizma i netolerancije - „ Svi različiti – svi jednaki“. Toj „ jednakost u različitosti“ se uči i u školi. Komunicirajući međusobno, mladi razvijaju međuljudske odnose, moć slušanja i poštovanja drugih, poštovanja sebe, ali i smisao za slobodu i ličnu odgovornost unutar zajednice. Samokontrola, kontrola i lična odgovornost pojedinca su u osnovi demokratskih odnosa’’, istakla je Maslovarić.

Ona je pojasnila da vaspitanje i obrazovanje za demokratiju predstavlja proces koji traži vrijeme, sa kojim treba početi od najranijeg uzrasta, a koji znači pružanje mogućnosti izbora, prijedloga, rasprava koje osiguravaju usvajanje vrijednosti sa argumentima.

„Iskustvo demokratije unutar škole mora sadržavati saznanje o demokratiji, cilju, zadacima i problemima učenika/ca i škole u cjelini za ostvarivanje plana i programa, kao i stvaranje uslova za rasprave koje omogućavaju svakom pojedincu doživljaj učestvovanja i uvažavanja kako bi učenici iz prve ruke saznavali vrijednosti i sticali znanja upravljanja samim sobom, svojim postignućem i težinom odgovornosti odlučivanja za druge. Učenje o demokratiji je kvalitetnije ako je vaspitno-obrazovni rad moderno organizovan i ako u svim etapama učestvuju i djeluju sinergetski svi – učenici, nastavnici i roditelji’’, zaključila je Maslovarić.

Trening je okupio 21 profesora i predstavnika upravnog kadra srednjih škola u Crnoj Gore. Cilj treninga je jačanja kapaciteta nastavnog i upravnog kadra srednjih škola za inkluzivan rad i pružanje podrške LGBTIQ učenicima, jačanje kapaciteta nastavnog kadra za podučavanje učenika o LGBTIQ pojavnosti i značaju prihvatanja LGBTIQ osoba kao ravnopravnih i jednakih članova društva.