[ PR centar ]

ANALIZA POKAZALA

Kazne zbog govora mržnje bez efekata

U prvoj polovini prošle godine sve krivične prijave koje su podnijete zbog diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, njih 15, odnosile su se na komentare koje su građani iznosili na Fejsbuk profilima, a kazne koje su izrečene nemaju odvraćajući efekat. To je saopšteno na pres konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja Analize “Jednakost LGBTIQ osoba pred zakonom“.

Istraživačica javnih politika u CeMI-ju, Milica Zrnović, kazala je da je ta organizacija u okviru projekta „Jednakost LGBTIQ osoba pred zakonom – Unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u sudskom postupku„ sprovela analizu podnesenih krivičnih prijava i sudske prakse kada je u pitanju zaštita prava LGBTIQ osoba.

„Na osnovu prikupljenih podataka, primjetno je da se najveći broj prijava zbog diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, registrovanih kod Uprave policije, odnosio na komentare koje su građani iznosili na društvenim mrežama“, navela je Zrnović.

Ona je kazala da su u 2018. godini bile 94 takve prijave (od ukupno 102 podnijete krivične prijave zbog diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije), dok je u 2019. godini taj broj iznosio 87 prijava (od ukupno 100 podnijetih krivičnih prijava zbog diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije).

„U prvoj polovini 2020. godini, sve krivične prijave koje su podnijete zbog diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, njih 15, odnosile su se na komentare koje su građani iznosili na Facebook profilima, i to najviše u maju mjesecu 2020. godine“, rekla je Zrnović.

Govoreći o postupcima pred pravosudnim organima, Zrnović je kazala da je dosadašnja praksa pokazala da se u slučajevima govora mržnje izraženog na internetu, društvenim mrežama i drugim mjestima javnog prostora najčešće izriču upozorenja (od strane policijskih službenika), novčane kazne ili opomene (u prekršajnom postupku).

„To nema odvraćajući efekat i ne šalje jasnu poruku da se na govor mržnje mora reagovati djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama. S tim u vezi, na govor mržnje najčešće se reaguje procesuiranjem u prekršajnom postupku ili izricanjem mjere upozorenja, dok vođenje postupaka krivično-pravne prirode još uvijek predstavlja izuzetak“, rekla je Zrnović.

Ona je kazala da je u 2016. godini, pred crnogorskim sudovima u radu ukupno bilo dva krivična predmeta u kojima se kao oštećeni pojavljuju pripadnici LGBTIQ populacije, dok je u 2017. godini bio 1 krivični predmet u kojem se kao okrivljeni pojavljuje pripadnica LGBTIQ populacije.

„Prema podacima do kojih se došlo kroz istraživanje u okviru ovog projekta, u 2018. i 2019. godini, pred crnogorskim sudovima nije bilo predmeta sa elementima diskriminacije u kojima se kao oštećeni javljaju LGBTIQ osobe“, navela je Zrnović.

Prema njenim riječima, za potrebe izrade Analize CeMI je sproveo i istraživanje među predstavnicima pravosudnih organa, NVO sektora, pravnika, državnih institucija koje se bave problematikom diskriminacije i zaštitom ljudskih prava, putem dubinskih intervjua u cilju uvida u viđenje problema diskriminacije LGBTIQ zajednica u sudskom postupku od strane različitih aktera, kao i sagledavanje mogućih rješenja u tom pogledu.

Zrnović je, govoreći o preporukama za dalje unaprjeđenje oblasti zaštite prava pripadnika LGBTIQ populacije, kazala da je potrebno omogućiti sve uslove za punu i nesmetanu implementaciju Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola čiji početak primjene je planiran za jul 2021. godine.

„Potrebno je nastaviti adekvatnu implementaciju svih aktivnosti predviđenih Strategijom za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori (2019-2023), kao i kreirati i usvojiti Zakon o rodnom identitetu u skladu sa principom samoodređivanja“, rekla je Zrnović.

Ona je kazala da je potrebno dodatno ojačati kapacitete relevantnih organa policije i pravosuđa o senzibilnom postupanju i zaštiti LGBTIQ populacije od diskriminacije sprovođenjem edukativnih seminara i obuka.

„Neophodno je dodatno ojačati kapacitete organa policije i pravosuđa o procesuiranju računarskog kriminala i kršenja ljudskih prava putem informacionih i komunikacionih tehnologija, posebno na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, kao i preduzeti mjere za borbu protiv govora mržnje na internetu i online uznemiravanje, u smislu sudskog procesuiranja slučajeve govora mržnje prema pripadnicima LGBTIQ populacije“, navela je Zrnović.

Ocijenila je da je potrebno konstatno raditi na edukaciji građana i građanki i prevenciji svih oblika mržnje i nasilja kroz edukativne kampanje medija i NVO sektora, kao i dosljednije primijeniti normativni okvir za zaštitu od diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ osobama kako bi se obezbijedilo adekvatno procesuiranje i sankcionisanje sa standardizovanom praksom.

„Neophodno je i unaprijediti informisanost LGBTIQ osoba o njihovim zakonskim pravima, pravima u online prostoru i instrumentima njihove zaštite“, istakla je Zrnović.

Koordinatorka projekta u CeMI-ju Maja Bjelić kazala je da ta organizacija realizuje projekat ‚‚Jednakost LGBTIQ osoba pred zakonom – Unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u sudskom postupku“ uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

„Projekat ima za cilj da doprinese povećanju nivoa poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori pripadnika LGBTIQ zajednice koji će se ogledati kroz smanjenje nivoa diskriminacije, kao i povećanje svijesti i informisanosti javnosti o senzibilnom postupanju prema LGBTIQ osobama u Crnoj Gori u sudskim postupcima“, kazala je Bjelić.

Projekat je, kako je navela, usmjeren ka jačanju kapaciteta i veću obučenosti pravosudnih instanci u procesuiranju krivičnih djela prema LGBTIQ populaciji, kao i postupanju prema LGBTIQ osobama u postupku na jednak i adekvatan način.

„Fokus ovog projekta je usklađivanje politike ljudskih prava sa implementacijom istih u crnogorsko zakonodavstvo, a sve u skladu sa međunarodnim standardima koji su prepoznati kroz brojna međunarodna dokumenta, ugovore i konvencije, kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njeni Protokoli, Deklaracija Ujedinjenih Nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, i dr“, zaključila je Bjelić.