- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
08. 03. 2021. 11:52 >> 13:35
BEČIĆ
Ravnopravnosti ne mogu doprinijeti mizogine izjave i montaže
Ravnopravnost žena nije samo naša ustavna i pravna obaveza nego je to ispunjavanje pravde, a u tome nam sigurno ne mogu pomoći mizogine, seksističke izjave i foto i video montaže kojima se na gnusan način pokušavaju diskreditovati žene, poručio je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kazala je da je nejednakost žena u vrijeme pandemije virusa korona još više došla do izražaja.
Bečić je otvoriO Trinaesto zasijedanje „Ženskog parlamenta“, koje organizuje Odbor za rodnu ravnopravnost. Tema ovogodišnjeg zasijedanja je „Vodeći aspekti doprinosa (ekonomija i neplaćeni rad) i dodatnih opterećenja žena tokom pandemije COVID-19“.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da će ta institucija rodnu ravnopravnost njegovati i podsticati.
„Žene u pravima u obavezama moraju biti jednake sa muškarcima u pravima i obavezama“, kazao je on.
On je napomenuo da je zasijedanju Ženskog parlamenta prethodilo otvaranje izložbe „Jednake i slobodne – AFŽ podsjetnik političkog vaspitanja“, u holu Skupštine Crne Gore.
„Dobivši pravo glasa Ustavom iz 1945. godine žena iz Crne Gore mogla se uključiti u sve društvene procese, no i nakon 75 godina, ta uključenost nije potpuna i ravnopravna i na tome svi moramo da radimo. Nije to samo naša ustavna i pravna obaveza nego je to ispunjavanje pravde. U tome nam sigurno ne mogu pomoći mizogini i seksistički izjave i foto i video montaže kojima se na gnusan način pokušavaju diskreditovati žene, a naročito žene u politici, čemu sve više svjedočimo u posljednje vrijeme“ kazao je Bečić.
On je osudio sve uratke kojima se žene objektivizuju ili vrijeđaju samo zato što su žene.
„To je potpuno neprihvatljivo“, kazao je Bečić i dodao da osuđuje svako nasilje prema ženama, posebno prema ženama u politici.
„Zato svako nasilje treba najoštrije kazniti“, poručio je on.
Božena Jelušić napomenula je da prema istraživanju iz 2019. godine indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori iznosi 55, što je mnogo manje nego u zemljama EU gdje je taj indeks 67, 4 odsto.
„Rezultati mjerenja pokazuju da su na nacionalnom nivou u Crnoj Gori žene najmanje jednake kada je riječ o moći, zatim slijede vrijeme, znanje, novac i rad, a da su najviše jednake kada je riječ o zdravlju“, kazala je ona.
Zato je jasno koliko težak rez na nejednakost ostavlja pandemija.
„A žene u Crnoj Gori su najpogođenije krizom u vrijeme pandemije budući da rade u sektorima privrede koji su bili pod najsnažnijim udarom, bilo da su u pitanju usluge, maloprodaja, turizam, ugostiteljstvo ili dva velika sektora koja su tražila dodatne napore, a koja su znatno feminizovana, to su zdravstvo i školstvo. Kada se sve to ima u vidu, jasno je da se ponavlja situacija kada su žene učestvovale u obnovi razrušene zemlje. To su i sada uradile žene, mada se to nije ni vidjelo“, kazala je Jelušić.
Ona je naglasila da je nerazumijevanje značaja rodne ravnopravnosti suštinski nerazumijevanje ekonomije jedne zemlje, njenog održivog i demokratskog razvoja.
„Tokom pandemije smo vidjeli da su se učvrstile patrijarhalne rodne uloge, da neutralni zakoni ne djeluju jednako na žene i muškarce, da ne postoje rodno senzitivni ciljevi, da smo još daleko od jednog takozvanog rodnog budžetiranja, da se još posvećuje nedovoljno pažnje diskriminaciji žena“, zaključila je Jelušić.
Srzentić: Kovid kriza produbila neravnopravnost
"Želim Crnu Goru koja osnažuje djevojčice i mlade žene da se bave tehnologijom, politikom, bilo kojim poslom", kazala je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, na trinaestom zasijedanju Ženskog paralmenta.
Ministarka Srzentić je istakla da je COVID kriza samo produbila rodnu neravnopravnost, ženu ekonomski oslabila i udaljila od karijernog razvoja i jednakih mogućnosti za razvoj, te izložila riziku za njihovo mentalno i fizičko zdravlje žene.
„Moramo u Crnoj Gori osnažiti sve one koje su u proteklom periodu izgubile poslove i pronaći zajedno institucionalne mehanizme i pomoći im u potrazi za novim poslovima. Posebno moramo voditi računa o pripadnicama manjinskih grupa, koje nažalost nemaju uvijek jednake šanse i uslove za rad kao svi mi, kao i žrtvama porodičnog nasilja“, kazala je Srzentić.
Ona je istakla da će se zalagati za jačanje digitalne pismenosti i digitalne transformacije, kao i uspostavljanje podsticajnog i povoljnog okruženja koje će svima, a posebno ženama olakšati pristup digitalnim uslugama.
Коментари0
Остави коментар