NEZARAZNA BOLEST

Od dijabetesa boluje 6% stanovništva

U Crnoj Gori oko šest odsto stanovništva boluje od šećerne bolesti koja značajno opterećuju nacionalni zdravstveni sistem, saopštio je ministar zdravlja, Miodrag Radunović.

Stručni sastanak Smjernice za unaprijeđenje prijavljivanja pacijenata oboljelih od šećerne bolesti i dijagnostički kriterijum održan je danas u Podgorici, povodom Svjetskog dana dijabetesa.

Radunović je rekao da šećerna bolest predstavlja hroničnu nezaraznu bolest koja je, sa ostalim bolestima iz ove grupe, odgovorna za ukupno povećanje opterećenja stanovništva bolestima koje značajno opterećuju nacionalni zdravstveni sistem.

"Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije IDF učestalost šećerne bolesti za starosnu grupu od 20 do 79 godina iznosi do šest odsto a u Evropi 8,4 odsto. Procijenjeno je da u 2011. godini oko šest odstvo stanovnika Crne Gore ima šećernu bolest", kazao je Radunović.

Kako je naveo, oko polovina od tog broja u trenutku određivanja glikemije nije bilo svjesno stanja u kojem se nalazi.

"Ovaj broj osoba sa poremećenom regulacijom dijabetesa očekivano bi trebalo da raste po stopi deset odsto za period u narednih pet godina", saopštio je Radunović.

On je rekao da država godišnje ima direktne troškove za prevenciju i liječenja dijabetesa i njegovih komplikacija više od dva miliona eura.

Rukovodilac Registra za šećernu bolest Dragan Likić, kazao je da se na svjetskom nivou veliki novac izdvaja za zbrivanje osoba sa dijabetesom.

On nema podatak koji se iznos izdvaja u Crnoj Gori za tu namjenu. Prema njegovim riječima, broj umrlih u državama koje malo izdvajaju za zbrinjavanje osoba sa dijabetesom je skoro duplo veći nego u razvijenim.

"Procijenjeni broj umrlih od ukupne populacije u Crnoj Gori iznosio je 512 osoba, a prošle godine živjelo više od 57 hiljada osoba sa šećernom bolešću, a 67 hiljada sa hronično povišenom glikemijom", rekao je Likić.

On je rekao da i u Crnoj Gori postoje osobe koje boluju od šećerne bolesti, a da to ne znaju.

"Oko 15 hiljada osoba to ne znaju a ni zdravstveni sistem", naveo je Likić.

Direktor Instituta za javno zdravlje, Boban Mugoša, je kazao da se još ne može govoriti o pouzdanim podacima o obolijevanju od hroničnih nezaraznih bolesti jer, kako je pojasnio, kvalitetni nacionalni registri tek počinju s radom.

"I pored toga, zapažaju se zabrinjavajuće pojave u vezi sa obolijevanjem stanovništva od hroničnih nezaraznih bolesti. Postojeći podaci i do sada sprovedena istraživanja ukazuju da je najvazniji izazov sa kojima se stanovništvo suočava upražnjavanje nezdravih stilova života, koji znače neposrednu izloženost brojnim štetnim uticajima po zdravlje", naveo je Mugoša.

Prema njegovim riječima, poseban problem predstavlja nepravilna ishrana koja se prvenstveno ogleda u povećanm unošenju soli, koncentrovanog šećera i zasićenih masti što, kako je naveo, povećava rizik od pojave povišenog krvnog pritiska i šećerne bolesti koji dalje predstavljaju faktore rizika za nastanak brojnih oboljenja, prvenstveno kardio i cerebrovaskularnih.

Prema njegovim riječima, najrasprostranjenije bolesti u Crnoj Gori, odnosno najveći udio u opterećenju države bolestima imaju hronične masovne bolesti.

"U tu grupu spadaju kardiovaskularne bolesti, hronične bolesti sistema za disanje, šećerna bolest, maligne neoplazme i povrede", rekao je Mugoša.

On je naveo da je jedan od načina, koji mogu doprinijeti kontroli i poboljšanju zdravstvene zaštite od hroničnih nezaraznih bolesti uspostavljanje rgistra koji omogućavaju praćenej pojave obolijevanja i umiranja u populaciji na određenoj teritoriji.

"Uspostavljanje registra označava obezbjeđivanje uslova potrebnih za njihovo uspješno funkcionisanje", zaključio je Mugoša.