SPORAZUM

Umjesto zatvora, rad u javnom interesu

Ministar pravde Duško Marković i predstavnici pet lokalnih samouprava potpisali su sporazum o izvršenju kazne rada u javnom interesu, koja se može izreći za krivična djela za koje je određen zatvor do pet godina ili novčana kazna.

Marković je sporazum potpisao sa gradonačelnicima Podgorice i Cetinja, Miomirom Mugošom i Aleksandrom Bogdanovićem, kao i predsjednicima opština Danilovgrad, Herceg Novi i Kotor, Branislavom Đuranovićem, Dejanom Mandićem i Marijom Ćatović.

Marković je, nakon potpisivanja Sporazuma, kazao da je zajednički interes stvaranje što bezbjednijeg društva i praćenje evropskih trendova u oblasti kaznene politike.

''Rad u javnom interesu predstavlja onaj vid kažnjavanja za počinjeno krivično djelo koji je korisniji za zajednicu, a djelotvorniji i humaniji za počinioca. To su temeljni razlozi koji su opredijelili Ministarstvo pravde da radi na razvijanju sistema alternativnih sankcija'', rekao je Marković.

Ministarstvo pravde je, kako kaže, pripremilo Nacrt zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, koji će biti sistemski zakon za sprovođenje alternativnih sankcija, navodeći da će tekst zakona biti vrlo brzo u skupštinskoj proceduri.

On je rekao da će Direkcija za uslovnu slobodu, koja će djelovati pri Ministarstvu, biti nadležna za oblast kazne rada u javnom interesu i njihovo sprovođenje.

Na pitanje novinara kako će u praksi izgledati primjena, ''ukoliko se, na primjer, gradonačelnik osudi za nedozvoljeno držanje oružja, gdje će odraditi kaznu on, ili ljekar, političar i drugi'', Marković je kazao da će odgovoriti na drugom primjeru.

''Način izdržavanja te kazne je definisan zakonom. Na primjer, ako sud izrekne tu kaznu za područje Glavnog grada, u zavisnosti djela i dužine kazne, u skladu sa memorandumom sa gradskom upravom dogovaraćemo gdje je najbolji model za izdržavanje'', pojasnio je on.

Marković je naveo da pet opština sa kojima je potpisan sporazum nijesu slučajno odabrane, da je u njima već bilo izricanja te vrste kazne, navodeći da ih je bilo dvadesetak, ali da nijesu izvršene.

Predsjednica opštine Kotor je kazala da je u reformi zatvorskog sistema poseban akcenat stavljen na radnom angažmanu osuđenih, promovisanju kazni koje su alternativne zatvorskoj i smanjenju zatvorske populacije i poboljšanju uslova u zatvorima.

''Svjesni smo generalnog trenda u Evropi da kazna zatvora treba da bude poslednje sredstvo i da je potrebno posvetiti se mjerama kvalitetne resocijalizacije osuđenih. Kazna rada u javnom interesu omogućava da se osuđenik ne isključi iz društva već da razvije svijest o štetnosti svog ponašanja'', kazala je Ćatović.

Predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Andre Lis, rekao je da je crnogorski kazneni sistem u procesu modernizacije, koji podrazumijeva usklađivanje domaće politike, pravnog i regulativnog okvira sa evropskim standardima i sprovođenje alternativnih sankcija.

''Kazne ne treba da budu teže nego što je potrebno, jer tako mogu postati kontraproduktivne, a odsluženje kazne kroz rad u zajednici može da obezbijedi bolje uslove za integraciju bivših prestupnika i smanjenje recidivizma'', rekao je Lis.

On je podsjetio da je u Izvještaju o napretku Crne Gore navedeno da je potrebno uložiti dodatne napore da se poveća korišćenje alternativnih sankcija, navodeći da je potpisivanje Sporazuma prvi odgovor na tu preporuku.

Kazna rada u javnom interesu izriče se isključivo kao glavna kazna, ali se time ne mijenja njen smisao da bude alternative kazni zatvora.

Ta kazna može se izreći za krivična djela, za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, ili novčana kazna.

Za izvršenje te kazne neophodno je da je izvršilac prihvati jer je, prema relevantnim međunarodnim aktima, kao krivična sankcija zabranjen prinudni rad.

Rad u javnom interesu može biti zamjena i za neplaćenu novčanu kaznu.

Rad u javnom interesu mora da ispunjava tri uslova – da se njime ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo, da je koristan za društvo i da se ne vrši u cilju sticanja dobiti.